Na južnoj hemisferi trenutno je zimska sezona, a dinamični vremenski obrasci podstaknuće snažno zagrijavanje u stratosferi iznad Južnog pola. Ovi su događaji rijetki na južnoj hemisferi, ali snažni i poznato je da imaju učinak na cijeli svijet.
Ovi događaji stratosferskog zagrijavanja sadrže mnogo energije i mogu uticati na cijelu hemisferu. Imali smo nekoliko slučajeva gdje se to dogodilo na sjevernoj hemisferi, utičući na zimske vremenske uzorke, piše "Severe Weather".
Na južnoj hemisferi ova zimska stratosferska zagrijavanja nisu tako česta, uz samo nekoliko njih u prošlim decenijama.
Polarno kruženje vrtloga
Pokretačka snaga ovih događaja je polarni vrtlog (polar vortex). Jednostavno rečeno, to je samo naziv koji opisuje široku zimsku cirkulaciju nad sjevernom (i južnom) hemisferom.
Polarni vrtlog proteže se visoko u atmosferu. Najniži nivo naziva se troposfera, gdje se događaju svi vremenski događaji. Ali iznad toga, imamo stratosferu, dublji i suši sloj u kojem se nalazi ozonski omotač.
Generalno, polarni vrtlog se ponaša kao vrlo veliki ciklon, pokrivajući cijeli sjeverni pol do srednjih geografskih širina. Povezan je kroz sve atmosferske nivoe, od temelja, ali može imati različite oblike na različitim nadmorskim visinama.
Proces je potpuno isti na južnoj hemisferi. Ali na južnoj hemisferi ima mnogo manje terena, pa ima manje poremećaja stratosferskog polarnog vrtloga.
Polarni vrtlog u stratosferi
Polarni vrtlog nije samo jedna zimska oluja ili hladnoća koja se kreće sa srednjeg zapada na sjeveroistok Sjedinjenih Država. To je moćna cirkulacija velikih razmjera i može imati dubok uticaj na naše svakodnevno vrijeme.
Polarni vrtlog uglavnom dijelimo na snažan/stabilan polarni vrtlog koji obično znači jaku polarnu cirkulaciju i mlazno strujanje, te slabi/poremećeni polarni vrtlog koji stvara slab uzorak mlazne struje. Takve događaje nazivamo "Iznenadno zagrijavanje stratosfere", kao što ime sugeriše, brz porast temperature u stratosferi.
Zagrijavanje stratosfere
Snaga polarnog vrtloga obično se mjeri snagom vjetrova unutar i oko njega. To se radi mjerenjem zonalnih (krećući se od zapada prema istoku) brzina vjetra oko polarnog kruga (60° geografske širine).
NASA je posmatrala stratosfersko zagrijavanje 5. januara ove godine, kada su se vjetrovi oko polarnog kruga okrenuli. Val stratosferskog zagrijavanja prešao je cijeli Sjeverni pol u stratosferi, učinkovito cijepajući hladnu jezgru polarnog vrtloga na dva dijela.
Jedan dio prekinutog polarnog vrtloga prešao je iznad Sjeverne Amerike, a jedan iznad Evrope. U tom trenutku to nije imalo direktan uticaj na zimsko vrijeme na površini, budući da se nalazi na 30 km nadmorske visine.
Snažne pozitivne vrijednosti viđene su u stratosferi početkom januara, povezane s visokim pritiskom tokom zagrijavanja stratosfere. Događaj i njegov uticaj polako su se smanjivali tokom vremena, dostigavši niže nivoe sredinom i krajem januara.
Zagrijavanje stratosfere južnog pola
Južna hemisfera ima suprotna vremenska doba od sjeverne hemisfere. Dakle, dok idemo prema kasnom ljetu, još uvijek je zima na južnoj hemisferi, što znači da ima aktivnu cirkulaciju polarnog vrtloga.
Gledajući prognozu vjetra i temperature za ovaj nivo stratosfere, može se vidjeti kako se vjetrovi smanjuju kako je polarni vrtlog pod pritiskom. Takođe, može se vidjeti snažan vrhunac temperatura kako se zagrijavanje stratosfere razvija do svoje maksimalne anomalije.
Uz visoki pritisak dolaze i dva vala zagrijavanja u stratosferi. Anomalije pokazuju kako neuobičajno visoke temperature u stratosferi ometaju polarni vrtlog i cirkulaciju nad južnom hemisferom.
Globalni domet
Ako živite na sjevernoj hemisferi, zašto bi vas bilo briga za događaj stratosferskog zagrijavanja iznad Južnog pola? Zbog globalne cirkulacije vazduha između hemisfera mnogo je više protoka i dinamike na zimskoj hemisferi, dok je ljetna hemisfera generalno mirnija.
To se naziva "Brewer-Dobsonova cirkulacija" i povezuje cirkulaciju iz obje hemisfere više u atmosferi. Ovo u osnovi pokazuje da su i sjeverna i južna stratosfera povezane.
Sve u svemu, ova je studija otkrila i pozitivne i negativne poremećaje u termosferskom omjeru kiseonik/dušik i ukupnom sadržaju elektrona u Sjedinjenim Državama i Evropi. Ovi činioci igraju ulogu u geomagnetskoj aktivnosti Zemljine atmosfere, a promjene su bile dovoljno jake da se mogu otkriti i izmjeriti, prenosi "N1".
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
