Okolina

Mont Everest svake godine raste zbog jedne rijeke

Mont Everest svake godine raste zbog jedne rijeke
Foto: Pixnio | Mont Everest svake godine raste zbog jedne rijeke

Najviši vrh svijeta Mont Everest viši je za 15 do 50 metara zbog jedne rijeke, jer dolazi do erozije stijena i soli u njenom koritu, koje vodenim tokom dolaze do vrha, pokazuje novo istraživanje.

Spiranje zemljišta u rijeci Arun 75 kilometara daleko od Mont Everesta doprinosi njegovom rastu od najviše dva milimetra godišnje, kažu istraživači iz Univerzitetskog koledža u Londonu.

"To pomalo liči na istovar tereta iz broda. Brod postaje lakši i zbog toga pluta na višoj tački. Slično tome, kada zemljište postane lakše, može da ispliva na malo višoj tački", kaže Adam Smit, jedan od autora studije za "BBC".

Himalaji su nastali prije 40 do 50 miliona godina uslijed pritiska izazvanog sudarom indijske i evroazijske tektonske ploče, a pomjeranje ploča i dalje je glavni razlog neprestanog rasta te planine u Aziji.

Ali doprinosi i sliv rijeke Arun, kažu istraživači iz Londona.

Dok protiče kroz Himalaje, rijeka nosi materijal koji se nalazi u njenom koritu i potiče iz Zemljine kore.

Tako se smanjuje pritisak na sloj zemljišta ispod kore, zbog čega se tanka kora savija i pluta uzvodno.

Ova pojava se naziva izostatičkim skokom i zbog nje rastu Mont Everest i druge planine u toj oblasti, poput vrhova Loce i Makalu, četvrti i peti najviši vrhovi na svijetu, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu "Nature GeoScience".

"Mont Everest i obližnji vrhovi rastu zato što ih izostatički skok uzdiže brže nego što erozija dovodi do njihovog smanjivanja", kaže Metju Foks, jedan od istraživača, za "BBC".

Dodaje:

"Koristeći GPS možemo da vidimo da rastu za oko dva milimetra svake godine, a sada bolje razumijemo zbog čega do toga dolazi".

Neki geolozi koji nisu učestvovali u istraživanju kažu da je teorija naučnika iz Londona uvjerljiva, ali je dosta njenih aspekata još uvijek nedovoljno jasno.

Mont Everest je na granici Kine i Nepala, a sjeverni dio planine je u Kini.

Rijeka Arun protiče kroz Tibet do Nepala, spajanjem sa još dvije rijeke čini rijeku Kosi, koja protiče kroz sjevernu Indiju i potom se uliva u Gang.

Erozija je karakteristična za Arun zbog strmih planina u koje se usjeca i snage koju ima, što joj omogućava da na njenom toku odnese velike količine stijena i soli.

Ali naučnici iz Londona ukazuju da je najvjerovatnije snagu dobila kada je "preuzela" drugu rijeku ili neku vodenu površinu na Tibetu prije 89.000 godina, što je za pojmove geologije bilo u relativno bliskoj istoriji.

Su Han, akademik iz kineskog Univerziteta geoloških nauka, bio je predvodnik istraživanja tokom boravka na Univerzitetskom koledžu u Londonu.

"Promjena visine Mont Everesta nam zaista pokazuje koliko je dinamična priroda Zemljine površine. Odnos erozije rijeke Arun i pritiska koji odozgo vrši Zemljin pokrivač dovodi do toga da Mont Everest bude viši nego što bi bez toga bio", kaže stručnjak.

Preuzimanjem drugog vodenog sistema na Tibetu prije 89 milenijuma Arun je vjerovatno dobio i kapacitet da spira ogromne količine stijena i drugih materijala.

Zbog toga ono što su primjetili istraživači djeluje potpuno ostvarivo, kaže Hju Sinkler, stručnjak Škole za geološke nauke Univerziteta u Edinburgu, koji nije učestvovao u izradi studije.

Ali, još ima velikih nejasnoća o tačnim razmjerama usjecanja i produbljivanja korita rijeke i posljedičnog podizanja tla na obližnjim planinskim vrhovima, smatra Sinkler.

"Prije svega, izazovno je predvidjeti usjecanja korita tako velikih slivova do čega dolazi kada jedna rijeka preuzme drugu rijeku ili jezero", kaže.

O ovoj neizvjesnosti govore i autori istraživanja.

Sinkler ističe i da je vrlo teško procijeniti do koje granice bi planine mogle da se uzdižu usljed intenzivne erozije lokalnog riječnog sliva.

"U svakom slučaju, uprkos tim nedoumicama, mogućnost da je dio izuzetnog uzdizanja Everesta povezan sa radom rijeke je uzbudljiv koncept", zaključuje naučnik, prenosi "Naslovi".

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije