Prvi "toplokrvni" dinosauri vjerovatno su se pojavili prije 180 miliona godina.
Sposobnost regulisanja tjelesne temperature, osobina koju danas imaju svi sisari i ptice, možda se razvila među nekim dinosaurusima početkom jurskog razdoblja, prije otprilike 180 miliona godina, sugeriše nova studija koju su vodili istraživači UCL-a i Univerziteta Vigo.
Početkom 20. vijeka dinosaurusi su se smatrali sporim, "hladnokrvnim" životinjama poput današnjih gmizavaca, koji su koristili Sunčevu toplotu kako bi regulisali svoju temperaturu.
Novija otkrića ukazuju na to da su neki tipovi dinosaurusa vjerovatno bili sposobni proizvesti vlastitu tjelesnu temperaturu, ali kada se ta adaptacija dogodila, nije poznato.
Nova studija, objavljena u časopisu "Current Biology", proučavala je širenje dinosaurusa kroz različite klime na Zemlji tokom mezozoika, odnosno doba dinosaurusa koje je trajalo od 230 do 66 milona godina, oslanjajući se na hiljade fosila, klimatske modele i geografiju tog razdoblja, te evoluciona stabla dinosaurusa, prenosi "ScienceDaily".
Istraživački tim otkrio je da su se dvije od tri glavne grupe dinosaurusa, teropoda, kao što su T. rex i Velociraptor, i ornithischians, uključujući rođake biljojeda Stegosaurusa i Triceratopsa, preselile u hladnije krajeve tokom rane jure, što sugeriše da su u tom trenutku možda razvili endotermiju, odnosno sposobnost unutrašnjeg stvaranja temperature.
Nasuprot tome, sauropodi, druga glavna grupa koja uključuje Brontosauruse i Diplodocuse, držali su se toplijih područja planete.
Prethodna istraživanja pronašla su osobine povezane s toplokrvnošću među ornithischianima i teropodima, a poznato je da su neki imali perje ili proto-perje, izolujući unutrašnju temperature, prenosi RTCG.
Prvi autor doktor Alfio Alesandro s UCL-a, rekao je da "njihove analize pokazuju da su se među glavnim grupama dinosaurusa pojavile različite klimatske preferencije u vrijeme od prije 183 miliona godina, kada je intenzivna vulkanska aktivnost dovela do globalnog zagrijavanja i izumiranja biljnih vrsta".
"U to su se vrijeme pojavile mnoge nove grupe dinosaurusa. Usvajanje endothermije, vjerovatno je rezultat te ekološke promjene i možda je omogućilo teropodima i ornithischianima da napreduju u hladnijim okruženjima, omogućujući im da budu vrlo aktivni i održavaju aktivnost tokom dužih razdoblja, da se brže razvijaju i rastu i proizvode više potomaka", kazao je Alesandro.
Koautorka doktorka Sara Varela s Univerziteta Vigo u Španiji rekla je da teropodi uključuju i ptice i da njihova studija sugeriše da je jedinstvena regulacija temperature ptica možda nastala u toj ranoj jurskoj epohi.
"Sauropodi, s druge strane, koji su ostali u toplijoj klimi, narasli su do ogromne veličine u to vrijeme - što je još jedna moguća adaptacija zbog uticaja klime", rekla je ona.
U radu su istraživači takođe istraživali jesu li sauropodi možda ostali na nižim geografskim širinama kako bi jeli lišće nedostupno u hladnijim polarnim regijama. Umjesto toga, otkrili su da sauropodi izgledaju kao da uspijevaju u sušnim okruženjima nalik savanama, podupirući ideju da je njihovo ograničenje na topliju klimu više povezano s višom temperaturom, a zatim s hladnokrvnijom fiziologijom. Za to vrijeme polarna područja bila su toplija, s obilnom vegetacijom.
Jenkyns, odnosno hipertermalna epizoda, dogodio se nakon što su lava i vulkanski gasovi erumpirali iz dugih pukotina na površini Zemlje, pokrivajući velika područja planete.
"Ovo istraživanje sugeriše blisku vezu između klime i načina na koji su dinosaurusi evoluirali. Baca novo svjetlo na to kako su ptice mogle naslijediti jedinstvenu biološku osobinu od predaka dinosaurusa i različite načine na koje su se dinosaurusi prilagodili složenim i dugoročnim promjenama okoline", naveo je koautor doktor Huan Kantalapiedra, iz španskog Prirodnjačkog muzeja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.