Okolina

Kada se i zašto meduze spajaju po Frankenštajn principu?

Kada se i zašto meduze spajaju po Frankenštajn principu?
Foto: Pixabay ilustracija | Kada se i zašto meduze spajaju po Frankenštajn principu?

Istraživači iz Velike Britanije neočekivano su otkrili čudnu sposobnost kod pripadnika jedne vrste grebenastih meduza (mnemiopsis leidii). Utvrdili su mehanizam spajanja dva dijela posebnih jedinki u jedan potpuno novi organizam.

Novo saznanje sugeriše da su nekada odvojeni nervni sistemi dvije meduze, postale potpuno integrisani jedan sa drugim, objašnjavaju istraživači.

"Bio sam iznenađen kada su mišićne kontrakcije nove meduze nastale spajanjem, počele da daju sinhronizovane pokrete", kaže istraživač iz oblasti biologije – Keji Jokura sa Univerziteta Ekseter, i naglašava da je važno zapažanje da nije u pitanju tek običan spoj nervnih sistema, već sinhronizovan i potpuno jedinstveno funkcionalan.

Njihovi digestivni sistemi su se takođe spojili: Spojene meduze imaju dva usna otvora. Kada im (joj) je hrana data na jednu stranu, svareni materijal je transportovan u susjedni digestivni trakt.

Nastali izmet organizam izbacuje na dva otvora i to uvijek u različito vrijeme.

Neke vrste meduza iz porodice ctenophore imaju sposobnosti brze regeneracije, zbog čega su postale popularan laboratorijski model za izučavanje kako bi se mehanizam koristio za pomoć u zarastanju rana.

Prethodne studije su otkrile da se tkiva tih meduza lako "presađuju" jedno na drugo, pa su dr Jokura i tim međunarodnih istraživača testirali mogućnost još većeg spajanja, i došli do iznenađujućeg otkrića.

Od nekoliko meduza su uzeli po jedan bočni dio i držali su ih izolovane u paru tokom noći. Sljedećeg dana su otkrili da je devet od deset parova bilo besprijekorno spojeno u jedno tijelo.

Pri pažljivijem posmatranju, istraživači su u početku primijetili da se svaki član spojenih dijelova kreće nezavisno, ali do dva sata nakon njihovog spajanja, većina njihovih mišićnih kontrakcija je bila sinhronizovana.

To sugeriše da su njihove nervne mreže – jednostavni nervni sistemi – sada bili potpuno integrisani jedni s drugima.

Detaljnije istraživanje mehanizma spajanja

Istraživači tek treba da potvrde da li ove meduze ovako nešto primjenjuju i prirodnom okruženju. Pripadnici vrste ctenophore slobodno plutaju ogromnim prostranstvima okeana širom svijeta, tako da se vjerovatno ne nalaze dovoljno blizu potencijalnog partnera za fuziju tako često.

Dr Jokura ima teoriju o tome zašto bi im sposobnost spajanja mogla dati prednost u evoluciji: Jedna od mogućih prednosti je to što fuzija omogućava mnogo brži oporavak poslije povreda u poređenju sa regeneracijom.

Inače, nove meduze nastale spajanjem, bile su savršeno funkcionalne i zdrave tri nedjelje nakon njihovog spajanja.

Sposobnost jedinki meduza da se tako lako potpuno stope jedna sa drugom sugeriše da im nedostaju mehanizmi koje većina drugih životinja ima, a to je mehanizam za prepoznavanje sopstvenog tijela. Naučnici pretpostavljaju da je svako njihovo tijelo potpuno kompatibilno sa tijelima drugih meduza, što recimo nije slučaj kod čovjeka, i što je najvidljivije kada se govori o podudaranju pri transfuziji krvi ili transplantaciji organa.

Naredni zadatak dr Jokure i njegovog tima je detaljnije proučavanje  mehanizama koji stoje iza toga kako se neuronska aktivnost dva pojedinačna organizma tako efikasno i brzo kombinuje, prenosi RTS.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije