Naučnici smatraju da su današnje tropske kišne šume na području Amazonije nastale nakon ogromnog udara asteroida za kojeg se mislilo da je odgovoran za kraj ere dinosaura.
Prije nego što je asteroid pogodio poluostrvo Jukatan u današnjem Meksiku, kišne šume na području Južne Amerike sastojale su se od znatno drugačijeg bilja te nisu bile bogate raznim cvjetajućim biljkama kao što je to slučaj danas.
"Da se vratite dan prije pada meteorita, šume bi imale otvorene krošnje s puno paprati, mnogo četinara i dinosaurusa. Šuma kakvu vidimo danas produkt je jednog događaja prije 66 miliona godina", rekao je paleobotanist Carlos Jaramillo s instituta Smithsonian Tropical Research Institute.
Pregledali desetine hiljada uzoraka fosiliziranog polena i lišća
Jaramillo i njegovi kolege analizirali su desetine hiljada uzoraka fosiliziranog polena i lišća pronađenih na sjeveru Južne Amerike koji datiraju ili iz perioda krede neposredno prije udara asteroida ili neposredno nakon udara, iz epohe paleocena.
Otkrili su da se biljna raznolikost smanjila za 45 posto nakon udara i da joj je trebalo otprilike šest miliona godina da se oporavi. Ostaci ugriza insekta na fosiliziranim listovima pokazali su da je nakon udara asteroida došlo i do smanjenja raznolikosti insekta, piše New Scientist.
Kišne šume Južne Amerike promijenile su se nakon te katastrofe. Nestalo je većine četinara i paprati, a pojavile su se cvjetajuće biljke zvane kritosjemenjače. Šume je ubrzo prekrila gusta krošnja koja je dopuštala samo malom dijelu svjetlosti da dopre do tla.
Jaramillo i njegovi kolege smatraju da postoji nekoliko razloga zašto je asteroid mogao prouzrokovati ovako veliku promjenu. Kao prvo, udar je vjerovatno usmrtio većinu velikih dinosaurusa biljojeda koji su se hranili biljkama s nižih nivoa šuma.
Osim toga pepeo, koji je neko vrijeme nakon udara prekrio nebo, vjerovatno je kasnije poslužio kao gnojivo; stvarajući tlo bogato hranjivim tvarima koje je pogodovalo brzorastućim kritosjemenjačama.
Promjena čitavog ekosistema
"Nama se sviđa kako su stvari ispale, volimo ovu nevjerovatno raznoliku, strukturno složenu šumu. Ali sada gledamo masovno izumiranje koje uzrokuju ljudi, a koje opet mijenja čitave ekosisteme", rekla je paleobotaničar i paleoekolog Bonnie Jacobs sa Southern Methodist University u Teksasu.
"Uglavnom, mada se nama sviđaju krajnji rezultat i izgled kišne šume, oni se ni bi sviđali svim onim životinjama koje su bile žive u kredi", dodala je.
Istraživanje naziva Extinction at the end-Cretaceous and the origin of modern Neotropical rainforests objavljeno je u časopisu Science, prenosi Index.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.