Arheolozi su tokom istraživanja nekropole u Starom gradu u Pakracu pronašli sahranu "vampira" iz 13. vijeka.
"Vampirske" sahrane u Evropi spominju se u istorijskim izvorima i arheološki su potvrđene.
"Vampirska" sahrana se posebno ističe na čitavoj nekropoli zbog neobične pogrebne prakse i izuetno dobro očuvanog sanduka. Svi drugi sanduci iz tog perioda su propali samo drveni sanduk ovog "vampira" je ostao u potpunosti očuvan.
Ukratko o Starom gradu
Lokalitet Stari grad Pakrac srednovjekovna je tvrđava građena u dvije faze. Prva faza se odnosi na dolazak viteških redova u Slavoniju početkom 13. vijeka, a druga prilikom utvrđivanja lokaliteta zbog sve intenzivnijeg prodora Osmanlija u Slavoniju.
Poznato je iz istorijskih izvora da su krstaši u gradu došli najranije u 13. vijeku. Prema stilu gradnje kamene crkve se vjeruje da su došli pravo iz Francuske.
"Većina naučnika zagovara tezu kako su Ivanovci osnovali grad (koji se po imenu i spominju u 14. vijeku), iako mnogi dokazi ukazuju na mogućnost o templarskom osnivanju grada", rekao je za Sve o arheologiji arheolog Krešimir Vacek iz Muzeja grada Pakraca.
Arheološka istraživanja na Starom grada u Pakaracu započinju 2017. godine i traju do danas.
"Sprovedena su u osam uzastopnih istraživačkih kampanja. Od 2017. godine Institut za arheologiju iz Zagreba vodi istraživanja u saradnji sa Muzejom grada Pakrac, a od 2021. godine istraživanja preuzima Muzej grada Pakraca, te ih vodi do danas", kaže Krešimir.
Ove godine istražuju se slojevi do ranog 16. vijeka sjeverno od crkve i stratigrafske jedinice 14. vijeka u južnom dvorištu. Ukupan broj pokojnika oko i unutar crkve koji je otkriven iznosi nešto manje od 100 i njihove sahrane se datuju od 13. do 17. vijeka.
Sahrana "vampira" u luskuznom sanduku
Među otkrivenim sahranama izdvaja se sahrana "vampira" iz srednjeg vijeka.
"Radi se o inhumacijskoj sahrani u drvenom sanduku, koji odudara od do sada pronađenih sanduka na lokalitetu", kaže arheolog.
Krešimir je objasnio da nisu zabilježeni drveni sanduci iz mlađih perioda (13-14. vijek), jer su propali. Ali da na njihovo postojanje ukazuju pronađeni ekseri.
Pronađeni veliki drveni sanduk je zapravo lusksuzni drveni sarkofag u obliku krova na dvije vode sa vertikalno postavljenim zabatima. Sanduk je u odlično očuvanom stanju, jer je već osam vijekova bio potopljen u dubokom mulju.
Kada su arheolozi otvorili sanduk uočili su skeletne ostatke, vjerovatno muškarca, ali bez glave.
Obično se ovakve sahrane tokom srednjeg i u novom vijeku pripisuju "vampirskim" sahranama. Smatralo se, da ukoliko pokojnik nema glavu, neće izaći iz groba i nanijeti zlo živima.
"Postoje dvije prakse oskvrnjavanja takvih pokojnika, kada se, prije sahrane, na njih stavlja kamenje ili opeka kako ne bi ustali iz groba. Odnosno, kada se kasnije njihov grob otvara da se 'zaustavi' njihovo podizanje iz groba", objašnjava arheolog iz Muzeja grada Pakrac.
"Osim toga kod 'vampira' u Pakracu pronađeni su dijelovi životinjske vilice na mjestu glave koji su ovdje smješteni. Namjera je da magijski dalje onesposobe 'vampira' da izlazi iz groba i čini zlo živima".
Na osnovu relativne stratigrafije zna se da je "vampir" iz Hrvatske sahranjen sredinom 13. vijeka, ali će C14 analize dati preciznije datume.
Povećan broj "vampirskih" sahrana u srednjem vijeku
"Vjerovanje da 'zli' pokojnici čine zlo živima seže od mlađeg kamenog doba kada su pokojnici sahranjeni sa kamenom u ustima ili im je kamenje stavljano na grudima i glavu kako ne bi ustali. Ili su prilikom sahranjivanja vezani", objasnio je Krešimir.
Na osnovu arheoloških istraživanja poznato je da ova praksa "vampirskih sahrana" postaju učestalije tokom srednjeg i u novom vijeku.
Najviše je, do sada, primjera poteklo iz Poljske, pa čak i Bugarske. Uglavnom je kamenje stavljano preko pokojnika ili u njihova usta. Jedan od najpoznatijih primjjera potiče sa srednjovekovne nekropole u Poljskoj gdje su pokojnicima stavljani srpovi oko vrata.
"Dolaskom novog vijeka pojavljuje se sve više istorijskih zapisa o 'vampirima'. Prvi je u Hrvatskoj zabilježen 1403. Godine", zaključuje Krešimir Vacek.
Antropološka analiza otkriće detaljne podatke o pokojniku i možda dati neke odgovore zašto je bio ovako sahranjen, prenosi Sve o arheologiji.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.