Naučnici su otkrili fosilizovane ostatke džinovskog 182 centimetra dugog čudovišta nalik daždevnjaku s ogromnom glavom u obliku "poklopca toaleta".
Nazvano Gaiasia jennyae, po Gai-as formaciji u Namibiji, gdje je pronađeno, ovo zastrašujuće stvorenje bi vrebalo u močvarama i jezerima, jedući sve što bi mu se približilo.
S lobanjom dužom od dva metra i impresivnim međusobno povezanim očnjacima, paleontolozi vjeruju da bi gajasija bila strašan predator iz zasede.
Kao jedan od vodećih autora, dr Džejson Pardo iz Muzeja Fild u Čikagu kaže: "Ima veliku, ravnu glavu u obliku poklopca toaleta, što joj omogućava da otvori usta i usisa plijen."
Iako se Namibija danas nalazi sjeverno od Južne Afrike, prije 300 miliona godina bila je mnogo južnije – blizu današnje sjeverne tačke Antarktika.
U to vrijeme se ledeno doba bližilo kraju, a zemljišta bliža ekvatoru su se sušila i postajala šumovita.
Međutim, u toplijim oblastima blizu polova još su postojale močvare i jezera, gdje je ova bizarna nova vrsta mogla da pronađe svoj dom.
Dr Pardo i koautorka studije Klaudija Marsikano sa Univerziteta u Buenos Ajresu otkrili su fosilizovane ostatke četiri stvorenja u stjenskoj formaciji staroj 280 miliona godina.
Znatno veća od čovjeka i s masivnom lobanjom i ogromnim očnjacima, gajasija bi bila zastrašujući, ali spor predator iz zasjede.
"Kada smo pronašli ovaj ogroman primjerak kako leži na stjenskom izbočenju kao džinovska konkrecija, bilo je zaista šokantno. Znala sam čim sam ga videla da je to nešto potpuno drugačije. Svi smo bili veoma uzbuđeni", kaže dr Klaudija Marsikano.
Jedan od tih primjeraka bio je posebno dobro očuvan, sa artikulisanom glavom i kičmom koja otkriva izuzetno neobičnu karakteristiku.
Lobanja gajasije je imala vrlo neobičan skup velikih međusobno povezanih očnjaka koji su stvarali jedinstven ugriz za rane tetrapode – četvoronožne kičmenjake koji su evoluirali iz riba s mesnatim perajima i omogućili nastanak vodozemaca, gmizavaca, ptica i sisara.
"Ima ove ogromne očnjake, ceo prednji deo usta su samo džinovski zubi", kaže doktor Pardo.
Ova neobična struktura vilice omogućavala bi ovom predatoru iz zasjede da uhvati i zadrži veliki plijen u praistorijskim močvarama Namibije.
Upravo ove karakteristike činile su ga jednim od glavnih predatora u praistorijskom ekosistemu, piše "Dejli mejl", prenosi "b92"
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.