Nikola Tesla, jedan od najistaknutijih inovatora i fizičara, bio je poznat po svojoj neobičnoj navici – svake večeri bi se posvetio vježbanju nožnih prstiju, stiskajući ih po 100 puta na svakom stopalu.
Prema tvrdnjama autora Marca J. Seifera, Tesla je vjerovao da mu ova neobična rutina pomaže u stimulaciji moždanih stanica. Iako metoda nije u potpunosti razjašnjena, Tesla je bio uvjeren u njenu korisnost.
Isak Njutn, koji je umro 1727. godine, bio je poznat po svojoj predanosti celibatu, a njegova predanost naučnom radu rezultirala je ogromnim doprinosima u razumijevanju prirodnog svijeta. Iako je za života ostavio 10 miliona riječi bilješki, čini se da je njegov celibat bio ključan za njegovu koncentraciju i postignuća. No, što ako su te navike imale dublji uticaj na njihovu genijalnost?
Savremena istraživanja sugerišu da je inteligencija manje pitanje genetike, a više pitanje okoline i svakodnevnih navika. Prema najnovijim saznanjima, oko 40% razlikovanja između pametnih i manje pametnih ljudi može se pripisati okolini. Naši svakodnevni obrasci života značajno utiču na naš mozak, oblikujući njegovu strukturu i način razmišljanja.
Albert Ajnštajn, majstor spajanja genija s neobičnim navikama, ostaje idealan primjer za istraživanje kako ponašanje može uticati na mentalnu efikasnost.
Poznato je da je Ajnštajn spavao najmanje 10 sati dnevno, gotovo duplo više od prosječnog Amerikanca danas. Drijemanje, kako je Steinbeck istaknuo, može donijeti rješenja koja su teško dostupna tokom budnosti. Naučnici sa Univerziteta u Lubecku otkrili su da je san ključan za otkrivanje skrivenih pravila u učenju, piše BBC.
Nije nosio čarape
Ajnštajn je takođe bio poznat po neobičnim metodama drijemanja – navodno bi se naslonio na naslonjač sa kašikom u ruci, dopuštajući si da zaspi na sekundu kako bi se probudio kad bi kašika pala i udarila o tanjur.
Pored toga, Ajnštajn je imao neobičan odnos prema odjeći; odbacivanje čarapa i nošenje naramenica umjesto sandala bio je samo jedan od njegovih ekscentričnih izbora. Iako nošenje bez čarapa nije direktno proučavano u vezi s mentalnim sposobnostima, uopšteno se smatra da ležerna odjeća može imati negativan uticaj na testove apstraktnog razmišljanja. Ajnštajn je tvrdio da će sve čarape puknuti na mjestu palca pa da ih nema smisla ni nositi.
Na kraju, Ajnštajn je ostavio važan savjet: “Važno je ne prestati ispitivati; znatiželja ima svoj vlastiti razlog za postojanje.” Možda je vrijedno isprobati neke neobične navike, poput vježbi za nožne prste, jer ko zna – možda će one donijeti iznenađujuće rezultate, prenosi Klik.hr.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.