Umjetnost je odavno dodirnula neslućene visine, pokazala sve ono što "običan" čovjek ne bi mogao ni da zamisli, novim generacijama osvijetlila put prema tradiciji… Vijekovima je to nasljeđe razvijala i njegovala.
Origami - u ovoj riječi satkana je nevjerovatna japanska umjetnost savijanja papira.
Savijanje geometrijski isječenog papira: Danas je ova vještina rasprostranjena širom planete jer mnogi vole da savijaju geometrijski isječen papir. Iako usavršena u Japanu, origami umjetnost nastala je mnogo ranije, i to u Kini, u 2. vijeku nove ere. Kako je papir po nastanku bio veoma skup, privilegiju da ga savijaju i prave zanimljive figure i oblike imali su samo viši slojevi društva.
Umjetnici su transformisali papir u određenu formu bez sječenja ili lijepljenja. Za pravljenje modela najčešće su koristili papir u obliku kvadrata, ali i pravougaonika, osmougaonika i trougla. U Japanu se do danas za origami figure koristi specijalni "vaši" papir koji je čvršće strukture, napravljen od pulpe iz kore nekoliko karakterističnih drvenastih vrsta koje rastu samo u Japanu.
Forme za samuraje
Koliko su figure poštovane u japanskoj kulturi i tradiciji, govori i to da su ove oblike nosili samuraji, a da su za vrijeme obreda šintoističkih vjenčanja origami leptirići simbolično predstavljali mladence. Nastala kombinacijom dvije riječi - ori, što znači saviti, i kami, što implicira papir, origami umjetnost je u Evropi doživjela ekspanziju 1150. godine, tako da se, pored japanske škole, otvara i jedna u Španiji pod nazivom "Papiroflexia".
Legenda "Hiljadu ždralova": Najpoznatiji origami model je ptica ždral.
"Jedna ova ptica je dovoljna da se pokaže plemenitost duha, ali hiljadu je potrebno da se ostvari sreća i da ti bog pomogne", kažu u Japanu.
Otuda postoji i vjerovanje da svakog ko napravi hiljadu ždralova čeka srećan i bogat život. U tu legendu bolno je utisnuta i tragična priča japanske djevojčice, koja je imala dvije godine kada je bačena atomska bomba na Hirošimu. Sadako Sasaki je upamćena kroz priču o hiljadu ždralova i njena smrt i danas predstavlja simbol nevinih žrtava rata.
Djevojčica je tog 6. avgusta 1945. godine, kada je bačena atomska bomba, živjela tek dva kilometara od mjesta eksplozije. Preživjela je eksploziju sa teškim povredama, ali se oporavila. Nakon deset godina dijagnostikovana joj je leukemija kao posljedica radijacije. Ljekari su joj dali naviše godinu dana života. Njen najbolji prijatelj posjetio ju je u bolnici i donio parče crnog papira. Od tog trenutka Sadako je strpljivo savijala papir, ali uspjela je da savije 644 ždrala prije smrti. Želja da ozdravi nije joj uslišena.
Njeni prijatelji završili su 1000. ždrala. Nakon njene smrti, školski drugovi objavili su zbirku pisama u cilju prikupljanja sredstava za izgradnju spomenika za Sadaku i svu djecu koja su umrla od posljedica atomske bombe. Kip Sadaku koja drži zlatnog ždrala podignut je 1958. godine, a na ploči piše: "Ovo je naš vapaj, ovo je naša molitva - Mir u svijetu". Ljudi širom Japana 6. avgust obilježavaju kao dan mira.
Pozitivno mišljenje
Origami počiva na pozitivnom, kolektivnom razmišljanju. Ideja koja velikim spektrom boja i različitom strukturom materijala sumornom životu daje neku novu notu, inspirisala je i djecu Japana da u znak sjećanja na Sasaki svake godine naprave po hiljadu ždralova. Umjetnost koja kao surogat društva predstavlja bijeg od učmalosti sada u velikoj mjeri poprima oblike avangarde.
Akira Jošizava: Veliki majstor origamija bio je Akira Jošizava koji je 1983. godine od japanskog cara Hirohita dobio i orden Izlazećeg Sunca, najprestižniju nagradu koja se dodjeljuje građanima ove zemlje. Jošizava je napravio više od 50.000 origami modela čije je procese izrade opisao u mnogim svojim knjigama.
Tehnike savijanja
Zahvaljujući njemu, mnoge tehnike izrade danas su dobro poznate. Modularni origami je tehnika kod koje se koriste dva ili više listova papira da bi se stvorila veća i složenija struktura nego što bi bilo moguće pomoću jednog lista. Svaki list se savija u module, a zatim se sklapaju u trodimenzionalnu strukturu ubacivanjem u džepove napravljene prilikom savijanja.
Dijelovi su jednostavnije forme, ali njihovo sastavljanje nekad može predstavljati problem. Modularni origami najčešće predstavljaju dekorativne kugle kao što su kusudame. Kod određenih kusudama koristi se ljepilo ili konac. Osim kusudama, u modularnom origamiju postoji i 3D origami, gdje se figure dobijaju spajanjem velikog broja istih dijelova formirajući modele.
Postoji i posebna grana origamija koja koristi novčanice za pravljenje modela, a najčešće je to američki dolar.
Poklon: Kao dar, origami posjeduju ljubav koju ovim parčetom papira poklanjamo nekom. Veoma je važno ostvariti slobodnu misao, jer jedino tako čovjek može biti potpuno slobodan. Origami, prema tradiciji, dokazuju da dobro ipak može pobijediti zlo.
Terapija
Pored svojih umjetničkih karakteristika, vještina savijanja papira ima i drugu pozitivnu stranu. Izrada origami oblika se u pojedinim zemljama koristi kao radna terapija. Razne boje papira djeluju pozitivno na ljudska čula, izradom origamija otklanja se stres, a i postiže odlična koncentracija.
U školama u Japanu se tehnika savijanja papira prezentuje kao način upoznavanja školaraca sa geometrijskim tijelima, a u pojedinim zdravstvenim ustanovama origami se prepisuju kao terapija kod osoba oboljelih od distrofije mišića i kod onih koji imaju razna reumatska oboljenja ruku.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.