Turske serije obaraju sve rekorde gledanosti na Bliskom istoku, Balkanu i u centralnoj Aziji, gdje su popularnije i od američkih sapunica i latinoameričkih telenovela, piše "Frans pres".
"Popularne su čak do neke mjere da je meni smiješno. Nedavno sam slušala pjesmu jedne rumunjske pjevačice koja pjeva Sulejmanu, pa kaže: 'Primi me u svoj harem, zbog tebe ću držati dijetu'", ističe Jasmina Šiljak-Jesenković, jedan od najuticajnijih turkologa na prostoru Balkana.
Ističe da su nam turske sapunice interesantne kao što su nas nekada zanimali Kristl i Karington ili likovi iz "Dalasa", jer smo tada, kako kaže, bili okrenuti onome što donosi "sveta krava" Amerika. Dodaje da su turske serije prilično sekularizovane i da stoga, možda, odgovaraju ukupnom ukusu ljudi na Balkanu.
"Da se nešto svidi i Srbima i Hrvatima i Bosancima i Rumunima - to je jedino pokojni drug Tito mogao da izmisli", naglašava ona.
Američke serije, kako kaže Fatih Aksoj, koji je na čelu producentske kuće "Medijapim", prikazuju samo akciju, dok je u turskim serijama akcenat na životu junaka. On smatra da tajna uspjeha turskih serija leži u kvalitetnoj produkciji i prilagođenosti ukusu publike koja voli melodrame i sage o junacima i događajima iz vremena Osmanskog carstva.
"Znam da ponekad snimaju i po 24 sata, pa istražuju reakcije publike, ne na epizode, već na pojedine scene, i dalje, na osnovu toga, snimaju narednu epizodu. Njihova filmska i televizijska industrija su jako razvijene, poklanja se pažnja na marketinškom nivou, pa verovatno kada se uloži novac i u istraživanja, to urodi rezultatom i van njihovog tržišta", kaže Darko Lungulov, srbijanski reditelj i producent.
Ipak, pošto turske serije, kako pojašnjava, ne gleda, ne može dati sud o njihovoj vrijednosti, ali ističe da mu je zanimljivo da oni imaju gledanost domaćeg materijala u bioskopima 50 procenata.
"Ako u nekoj zemlji imate gledanost iznad 15 ili 20 odsto, to je već uspeh", zaključuje on.
Osim toga, tamošnja produkcija, u skladu s normama Audio-vizuelnog savjeta, iz serije izbacuje sve što može loše da utiče na moralno rasuđivanje mladih. Tako se u turskim serijama, na primjer, ne prikazuju eksplicitne ljubavne scene.
Od 2001. godine, 65 turskih televizijskih serija prodano je u inostranstvu, što je donijelo zaradu od oko 68 miliona dolara. Turski glumci postali su zvijezde u zemljama Balkana, a prizori Istanbula su privukli mnogobrojne turiste. Tako je, recimo, glumac Burak Ozcivit, mnogima napoznatiji po ulozi Bali-bega iz serije "Sulejman Veličanstveni", svojom pojavom izazvao histeriju među ovdašnjim pripadnicama ljepšeg pola, a kada je obrijao brkove, koje je pustio za potrebe serije, pokrenuo je lavinu komentara da li je to bila prava odluka, ali i izbore širom regiona koji od ovdašnjih glumaca najviše podsjeća na njega te da li i njih brkovi čine "pravim" muškarcima.
Prema podacima kompanije "Kalinos Holding", čiji proizvodi čine 80 odsto turskog izvoza TV serija, jedna epizoda tih serija se prodaje po cijenama od 500 do 15.000 dolara. Iako junaci turskih serija nisu popularni u Parizu ili Njujorku, Turska je na drugom mjestu po ukupnoj produkciji TV serija, odmah iza SAD.
Progon u Makedoniji
Makedonske vlasti odlučile su krajem prošle godine da "protjeraju" turske serije. Novi medijski zakon, naime, predviđa da 30 odsto emitovanja u terminima od osam do 20 časova čini makedonska produkcija, koja bi 2014. trebalo da čini 40 odsto programa, a 2015. godine 50 procenata.
Turska, 2011.
10.500
sati serijskog programa prodano
150
miliona ljudi ih gledalo u
76
zemalja svijeta
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.