BiH definitivno nije spremna za izložbu poput one djela Pabla Pikasa, koja će 23. marta biti otvorena u zagrebačkoj galeriji Klovićevi dvori, zaključak je ovdašnjih umjetnika.
Gotovo kao rak-rana bh. kultunim radnicima je nedostatak adekvatnog prostora koji bi ispunila jedna takva posavka, a sa druge strane tu je i vječita "dijagnoza" - nedostatak novca. Tu, svakako, nije kraj problemima. Iako, kako kažu, vape za velikim događajima, koji bi privukli i mnogobrojnu publiku, nažalost, izostaje i volja nadležnih.
"Nemamo izlagačke uslove, nemamo galeriju sa stanovišta obezbjeđenja i klime, ali i drugih vrlo strogih uslova. Sa druge strane, tu je i novac. Zagreb to rješava uz pomoć banaka i sponzora, a to bismo i mi mogli da radimo. Ipak, opšti politički pogled u BiH na kulturu je ignorantski", razočarano kaže Strajo Krsmanović, direktor Umjetničke galerije BiH u Sarajevu.
Ništa optimističniji nisu ni likovnjaci u sarajevskoj galeriji "Collegium Artisticum", koji ističu da država nema mehanizam čak ni da isplati redovna primnja umjetnicima, a kamoli da organizuje izložbu svjetskog kalibra.
"Definitivno, klima u BiH ne odgovara ni Pikasu ni bilo kojem drugom velikom umjetniku, ali ni umjetniku uopšte", ogorčena je Gordana Anđelić-Galić, umjetnik i direktor Galerije.
Ponjenim riječima, svi kulturni radnici u BiH sanjare o velikim izložbama, jer su one na ovim prostorima prije rata bile veoma česte.
"Što se tiče nadležnih - vjerujem da oni o Pikasu i ne znaju ništa, niti ih to interesuje. Nikada ne dolaze na izložbe i ponašaju se kao da ne postojimo. Pitanje je da li bi došli da pogledaju i sama Pikasova djela, jedino možda kada bismo im rekli da ovaj slikar uopšte nije umro i da će sam biti na otvaranju izložbe. Oni se ne bi iznenadili, jer ga i ne znaju, a mi bismo ih namamili u galeriju", zaključila je ona.
Sa druge strane, Ljiljana Labović-Marinković, direktor Muzeja savremene umjetnosti (MSU) RS u Banjaluci, kaže da je primjer izložbe Pikasovih djela u Zagrebu, ipak, primjenjiv i kod nas.
"Ono što oni rade danas, mi možemo da uradimo sutra, samo ako bi bilo zgodno da nam neko nađe 20 miliona maraka za osiguranje. Hoću da kažem da onaj ko ima novca, taj pravi velike projekte", ističe ona i napominje da je u MSU RS gostovala postavka djela Save Šumanovića, za šta je bilo neophodno mnogo novca, koji su jedva obezbijedili.
I Admir Mujkić, predsjednik Udruženja likovnih umjetnika BiH, smatra da BiH ima prostor za velike izložbe.
"Prvenstveno mislim na Zemaljski muzej ili Umjetničku galeriju BiH. Nadajmo se da će jednog dana doći i bolji dani za BiH, a sada smo samo u prilici da organizujemo posjetu zagrebačkoj izložbi 'Pikaso'", zaključio je on.
Saradnja UG BiH i MSU RS
Saradnja Umjetničke galerije (UG) BiH i Muzeja savremene umjetnosti (MSU) RS ozvaničena je juče sastankom direktora tih kulturnih institucija. Početak saradnje biće obilježen večeras, otvaranjem izložbe više od 80 radova, pod nazivom "Retrospectrum - stalna postavka UG BiH u pokretu" u prostorijama MSU RS, koja predstavlja najkvalitetniji dio fundusa sarajevske galerije.
Izložba u vremenskom rasponu obuhvata četiri vijeka, geografski je neodređena i raspoređena u dvanaest cjelina prema dominantnim bojama, a ne prema istorijskom periodu.
"Riznica UG BiH broji 6.000 djela, ali ona nisu njeno vlasništvo. Mi samo brinemo, čuvamo, restauriramo i konzerviramo, a njeni pravi vlasnici su građani BiH", istakao je Strajo Krsmanović, direktor UG BiH, koji je dodao da će nakon Banjaluke postavka biti izložena u još petnaestak bh. mjesta.
Da će se MSU RS tokom godine u Sarajevu predstaviti projektom "Multimedija Art" juče je potvrdila Ljiljana Labović-Marinković, direktor te kulturne institucije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.