Drago Vejnović umjetnik je iz Banjaluke, koji će sutra, sa početkom u 19 časova, u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske (MSU RS), otvoriti izložbu "Povratak", koja, kako sam autor kaže, poziva na povratak čovjeka prirodi.
"Riječ je o fotografijama, različitih formata i tehnika, koje na intiman i romantičarski način preispituju odnos prirode i čovjeka u savremenom kontekstu. Inspirisan romanom 'Srce tame' Džozefa Konrada, Vejnović stvara jedinstven doživljaj, nastojeći da u mediju fotografije posmatrače vrati inicijalnom instinktu. Izložba 'Povratak' predstavlja cjelinu koja kod posmatrača izaziva jedinstven vizuelni doživljaj prirode. Različiti formati pružaju nam uvid u prizore naočigled netaknute prirode. Kroz fotografije Drage Vejnovića možemo da doživimo iskustvo sinestezije - kroz široke planove, detalje, pročišćene prizore, gotovo da možemo da osjetimo miris šume i čujemo njene zvuke", javljeno je iz MSU RS
Kao umjetnik fotografije, javljeno je dalje, Vejnović već nekoliko decenija svojim aparatom uporno i kontinuirano dokumentuje, istražuje i selektuje detalje pejzažnog ambijenta u kojima se čitaju slojevi stvarnosti.
"Na fotografijama dominira atmosfera koja najviše podsjeća na bajke, i to one primordijalne, zastrašujuće i mistične, čija dubina i magijska moć, kako cijele slike tako i detalja, uvlače posmatrača u svoj svijet utemeljen na strahu od nepoznatog i težnji da se spozna neobjašnjivo. Šuma je glavni akter, i stojeći sama, tamna i duboka, izaziva strahopoštovanje. Posmatrač se vraća u svijet prije istorije, razuma i čovječanstva, gdje ostaje sam, suočen sa neizvjesnim", zabilježio je Mladen Banjac, kustos izložbe. Više o izložbi za "Nezavisne" govorio je i sam Vejnović.
NN: Recite nam nešto o nastanku ovih fotografija?
VEJNOVIĆ: Fotografije koje će biti izložene u Muzeju savremene umjetnosti Republike Srpske nastale su u posljednje tri godine. Plod su istraživanja prije svega forme, beskonačne igre prirode. Zato su oslobođene boje.
NN: Novim ciklusom fotografija pozivate na povratak čovjeka prirodi. Koliko se čovjek našeg vremena "odrodio" od prirode?
VEJNOVIĆ: Ma, čovjek kao "razumna" vrsta je zaboravio da je dio prirode. Umislili smo da je priroda u našoj funkciji, da možemo da je ukrotimo pa čak pogrešno mislimo da je možemo i uništiti. Možemo samo uništiti neke vrste, prije svega, našu. Priroda će se prilagoditi.
NN: Šta je, po Vašem mišljenju, najvažnije na fotografiji pejzaža?
VEJNOVIĆ: Pa, kao i na svakoj drugoj fotografiji - sve... trenutak, forma, svjetlo…
NN: S obzirom na to da ste fotografije objavljivali u vodećim svjetskim medijima, koje su, po Vašem mišljenju, najupečatljivije razlike između novinske i umjetničke fotografije te da li se te razlike sve više "brišu" u vremenu tehnoloških dostignuća ili je obrnuto?
VEJNOVIĆ: Novinska fotografija mora biti istinita, neutralna, bez unošenja ličnog. Umjetnička fotografija dozvoljava našu interpretaciju. Drugih, bitnih razlika nema. Dobra fotografija je dobra fotografija i samim tim je umjetnička.
NN: U jednoj emisiji, govoreći u svom radu, prisjetili ste se kako iz prvih foto-radnji u koje ste kročili najviše pamtite mirise. Da li je taj miris presudan da se i danas bavite analognom fotografijom?
VEJNOVIĆ: Mirisi se pamte. Mirisi nisu presudni da se bavim analognom fotografijom, već uzbuđenje pri pojavljivanju slike na filmu, staklu, papiru. To je i dalje jednako magično kao i kad sam počinjao da se bavim fotografijom.
NN: Bavite se snimanjem i filmskom fotografijom. Koliko u ovom poslu uživate i koliko tu postoji strasti u odnosu na strast prema fotografiji generalno?
VEJNOVIĆ: Ne znam… sve što radim, radim sa strašću. Nemoguće je ne uživati u činu stvaranja.
NN: Predajete na Akademiji umjetnosti u Banjaluci. Na šta ste najponosniji kada je riječ o radu sa studentima?
VEJNOVIĆ: Najponosniji sam na uspjehe mojih studenata.
NN: Radili ste na sklapanju aviona ručne izrade. U kojoj fazi je ovaj projekat?
VEJNOVIĆ: Ne bih o tome ovom prilikom.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
