TREBINJE - Narodno pozorište u Prištini sa sjedištem u Gračanici još jednom je, predstavom "Ženidba" po tekstu Nikolaja Gogolja i režiji Milana Karadžića, odigranoj u Trebinju, pokazalo kako jedinstvom, prkosom i inatom, srpska kultura može opstati na prostorima Kosova i Metohije.
Igra jedanaestočlanog ansambla, koji je premijeru imao prije tri sezone, oduševila je i publiku u prepunoj sali Kulturnog centra Trebinje koja ih je često nagrađivala gromoglasnim aplauzom, a na kraju je i sam gradonačelnik Trebinja Mirko Ćurić sa saradnicom Slađanom Skočajić, kao i ostalom publikom, ustao aplaudirajući mladim glumcima u znak oduševljenja.
"U svakom gradu Kosova i Metohije, gde god smo igrali, a obišli smo mnoge srpske lokalne zajednice naše pokrajine - imali smo iste reakcije, jer su nas svi izuzetno prihvatili. To tamo, dok igramo, to prevazilazi pozorište, jer naš narod, željan tih kulturnih događanja, porodično dolazi na predstave, pa bukvalno budu svi iz porodice, od dede do unuka, jer im je dosta i politike, i teškog života, a ova komedija im je baš legla na dušu", kaže glumac Igor Damnjanović.
Napominjući da su jednako dobro prihvaćeni šta god da igraju, od drame do komedije, naročito na Kosovu i Metohiji, on dodaje da ih ta gostovanja učvršćuju u ideji da moraju opstati zbog tih ljudi, ali i srpske kulture koja se naročito mora njegovati u južnoj pokrajini.
Ime Norodog pozorišta iz Prištine govori samo za sebe dosta, jer je ono i osnovano prije gotovo 80 godina, a srpski glumci nisu željeli da se 1999. godine protjerivanjem Srba sa Kosova i Metohije ugasi i taj tračak decenijama njegovane teatarske kulture.
"Ono je zaista bilo pred gašenjem te '99 godine, ali je 2004. ponovo krenulo da radi, kada se okupila jedna ekipa zanimljivih ljudi koja ga je želela ponovo pokrenuti i nastaviti tradiciju vrlo uspešnog pozorišta u predratnom periodu, pa smo opstali do dana današnjeg, igrajući svuda, jer je naša obaveza da najpre igramo za naš narod na Kosovu i Metohiji, ali i u ostalim, prvenstveno srpskim krajevima, tako da smo nakon pregovora koji traju od prošle godine, stigli i do Trebinja i dogovorili nastavak ovako lepo započete saradnje sa ovdašnjim Kulturnim centrom", pojašnjava Damnjanović.
S obzirom da je po tradiciji Narodno pozorište iz Prištine kadrove uvijek crpilo uglavnom sa svoje Akademije koja je djelovala u istom gradu, tako je nastavljen i rad na Fakultetu umetnosti u Zvečanu.
"Ja sam od oktobra meseca prošle godine prešao iz Prištinskog pozorišta, gde sam bio na angažmanu, na Akademiju i mogu da kažem da se i taj fakultet dovija kao što se i mi dovijamo. Postoji potpisani protokol o sardnji, gde mi pokušavamo da te mlade ljude, pune entuzijazma, animiramo da ostanu tamo i rade u tim uslovima, da ih vežemo za to pozorište najpre predstavama koje se rade u koprodukciji Fakulteta i Pozorišta, ukrupnjavanjem tih institucija, pošto se one finansiraju od strane Vlade Srbije, pa se prave zajednički projekti", dodaje Damnjanović.
Na kraju kaže da su u i na Fakultetu i u Pozorištu vrlo ponosni na svoj rad i trud koji ulažu u očuvanje i naroda, i kulture, i jezika i tradicije Srba na Kosovu i Metohiji.
Najbolje od svega je, kako dodaje, što i Ministarstvo kulture Republike Srbije i Ministarstvo prosvete Srbije imaju sluha za opstanak ovih institucija.
Prva predstava prištinskog pozorišta za trebinjsku publiku
Ansambl Narodnog pozorišta u Prištini sa privremenim sjedištem u Gračanici predstavom "Ženidba" Nikolaja Gogolja po prvi se put predstavilo trebinjskoj publici.
Riječ je o predstavi koju je režirao Milan Karadžić, a govori o društvenim anomalijama, licemjerju, željom za statusom po svaku cijenu i robovanju normama građanskog društva.
Predstava je premijerno izvedena 8. oktobra 2018. godine u Gračanici povodom 70 godina prištinskog teatra, a organizovana je kao vid uspostavljanja saradnje u oblasti kulture između Gračanice, Novog Sada i Trebinja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
