David Mastikosa, kompozitor i docent na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, autor je opere "Višnja sa zlatnom košticom", koja će nakon prošlogodišnje premijere drugi put biti izvedena u Banjaluci, i to večeras s početkom u 20 časova u Kulturnom centru Banski dvor.
Kamerna opera "Višnja sa zlatnom košticom" inspirisana je istoimenim interaktivnim djelom, digitalnim poglavljem romana "Kutija za pisanje" Milorada Pavića, čuvenog srpskog pisca, koji je svojevremeno bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost i čija su djela prevedena na više od 80 jezika širom svijeta.
Pored Mastikose, koji potpisuje libreto i kompoziciju, autorski tim ovog projekta čine reditelj Ozren Prohić, producentkinja Sonja Đurić, dirigent Dušan V. Urošević, te Renata Agostini zadužena za scenski pokret.
Glavna uloga povjerena je baritonu Aleksandru Dragojeviću, a ostale uloge tumače Ivana Milinčić (sopran), Igor Krišto (tenor), Albina Smajlović Tomić (sopran), glumci Darko Stojić i Ilija Ivanović, te Aleksa Stojiljković, student na Odsjeku glume banjalučke Akademije umjetnosti.
Više o operi i svom radu ovim povodom Mastikosa je govorio za "Nezavisne".
NN: "Višnja sa zlatnom košticom" tek drugi put igra u Banjaluci. Zbog čega igra tako rijetko s obzirom na to da je od premijere prošlo desetak mjeseci?
MASTIKOSA: Večeras nas u Kulturnom centru Banski dvor očekuje drugo izvođenje ove opere, a ono je ujedno i poklon našim sugrađanima povodom Svjetskog dana opere. Ovo izvođenje ne bi bilo moguće bez podrške grada Banjaluka, te Banskog dvora, koji je od samog početka pokazao da ima sluha za ovako izazovne i kompleksne projekte. Finansiranje nezavisne produkcije opere kakva je naša je veoma izazovno i to je jedan od razloga zašto opera tako rijetko igra. Zaista sam ponosan na svoj tim, koji predano radi na tome da igranja bude što više, a svjesni smo i činjenice da smo među prvima koji operu postavljaju onako kako bi to zaista trebalo da se radi, pa je utoliko teže. Muzičko-scensko djelo zahtijeva da svi elementi koji ga čine budu što kvalitetniji, jer su u sinergiji i ovise jedni o drugima, stoga sam zahvalan svim sponzorima i onima koji su pomogli i podržali da dođemo do drugog izvođenja savremene kamerne opere u Banjaluci.
NN: Recite nam nešto o istorijatu ovog djela… Kako je došlo do Vaše zainteresovanosti za Pavićevu književnost, do kompozicije i, na kraju, do same postavke?
MASTIKOSA: Poveznica koju sam osjetio s ovom Pavićevom pričom nakon prvog čitanja, kao i potreba da joj se tog istog dana u nekoliko navrata i vratim, definitivno je presudila da ona postane libreto za moju prvu operu. S obzirom na to da sam autor i libreta, rad na tekstu, koji je trajao više od godinu dana, smatram izuzetno značajnim uvodom za kompletan kreativni proces kroz koji sam prošao radeći na ovoj kamernoj operi.
NN: Osim Ozrena Prohića, reditelja iz Hrvatske, gotovo sav kreativni tim opere čine umjetnici iz Republike Srpske. Koliko ste ponosni na ovu činjenicu?
MASTIKOSA: Mnogo nam znači što naš umjetnički tim predvodi iskusni i talentovani reditelj, a posebnu čar ovom projektu daje to što gotovo sav tim koji radi na ovoj operi prvenstveno čine umjetnici iz Republike Srpske. Kada se ljudi okupe oko zajedničke ideje, prepuni entuzijazma i ljubavi prema umjetnosti, onda se bez izuzetka posebna kreativna energija pojavi u cijelom timu, a to je značajna pokretačka snaga, pogotovo u trenucima kada je teško i izazovno.
NN: Vaša opera bi mogla biti postavljena u Meksiku. O čemu je riječ?
MASTIKOSA: Istaknuti meksički reditelj Ragnar Conde, inače osnivač i generalni direktor "Escenia Ensamblea", jedne od najvažnijih nezavisnih operskih kuća u Meksiku, kao i direktor "MetOpera Laffont" takmičenja za Meksički distrikt, se zainteresovao za ovu kamernu operu, te nakon što je pogledao snimak premijere koja se desila u decembru 2023. godine, odlučio je da konkuriše za sredstva i da je postavi u Meksiku, zajedno sa druge dvije kamerne opere, u tri grada. S obzirom na to da je "Escenia Ensamble" obezbijedila novac za ovaj projekat, izgledno je da će "Višnja sa zlatnom košticom" biti postavljena u junu 2025. godine u gradu Puebla u Meksiku, u saradnji s Universidad de las Américas Puebla (UDLAP).
NN: U septembru ste boravili na rezidenciji u Švedskoj. Kakvi su utisci?
MASTIKOSA: Rezidencija u International Centre for Composers Visby u Švedskoj, na ostrvu Gotland, ali i predavanje koje sam održao na Kraljevskom muzičkom koledžu u Stokholmu, pružili su mi priliku da se dodatno upoznam sa švedskom umjetničkom scenom. Tokom boravka na rezidenciji stupio sam u kontakt sa različitim ansamblima i umjetnicima koji se bave savremenom umjetničkom muzikom, te sam imao priliku da im predstavim svoj rad. Osim aktivne saradnje koju imam sa Stockholm Saxophone Quartet, očekuje me nekoliko novih projekata sa drugim švedskim ansamblima tokom 2027. godine.
NN: Dobili ste porudžbine ansambla iz više zemalja. Na šta ćete još biti usredsređeni u budućem vremenu te koji su Vaši profesionalni planovi?
MASTIKOSA: Trenutno radim na nekoliko kompozicija koje su porudžbine umjetnika koje mnogo cijenim i čiji rad već dugo pratim, od čega bih posebno izdvojio belgijski ansambl "Kugoni trio", kao i istaknuti američki ansambl "Third Coast Percussion".
NN: Za kraj, da li ste optimistični po pitanju toga da bi Banjaluka u bližoj budućnosti mogla dobiti zgradu Opere?
MASTIKOSA: Nisam optimističan, a tome pogotovo doprinosi i to što je u posljednjih nekoliko godina evidentno da se sve manje novca izdvaja za sufinansiranje projekata u kulturi. Opera je skupa umjetnost, a publika u Banjaluci vapi za njom, što potvrđuje i činjenica da je skoro svaki put izuzetan interes i potražnja za ulaznicama kada je ovaj žanr u pitanju. Zgrada Opere bi beskrajno mnogo značila, Banjaluci je i te kako potrebna, jer se grad razvija u tom pravcu, ali prije svega toga izdvajanja za kulturu na svim nivoima vlasti bi trebalo značajnije povećati.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.