SARAJEVO, BANJALUKA - Knjiga odavno ne stanuje u BiH, kaže Nikola Vukolić, direktor Zadužbine "Petar Kočić" Banjaluka - Sarajevo.
Vukolić ističe kako to najbolje pokazuje veliki broj bh. gradova koji čak nemaju ni biblioteku, a kamoli knjižaru.
"Uvođenje PDV-a na knjigu još više je doprinijelo krizi izdavaštva u BiH. U regionu BiH je zemlja koja ima najveći PDV na knjigu. U Hrvatskoj su vidjeli šta znači PDV na knjigu i ukinuli su ga, a u Srbiji su smanjili porez na knjigu. Vrijeme je da se taj porez ukine i u Bosni i Hercegovini. Rekao sam da ću izaći pred naše parlamentarce i da ću ih gađati knjigom", kaže Vukolić.
On je istakao da je najveći razlog krizi u kojoj se nalazi knjiga i izdavaštvo to što oni koji odlučuju o sudbini knjiga nisu pročitali nikada niti jednu knjigu.
"Dovoljno je da samo provjerite ko sjedi u našim resornim ministarstvima, raznim komisijama koje odlučuju i biće vam jasno da te ljude uopšte ne zanima knjiga", objašnjava Vukolić.
Tvrdi da je u FBiH mnogo bolja situacija u izdavaštvu nego u RS.
"U FBiH izdvajaju više od milion za poticaj izdavaštva, odnosno poticaj knjige, a u RS za poticaj bibliotekama izdvojeno je samo 20.000 KM. Pa to vam je dovoljno da štampate samo jednu malo bolju monografiju", ističe Vukolić.
On predlaže da BiH organizira balkanski sajam knjige na kojem bi učestvovale sve susjedne zemlje, jer je to najbolji način da se region poveže i da budu prevaziđene nepostojeće razlike.
Ekonomska kriza i recesija ostavile su već svoj danak na većinu bh. izdavača, tako su svi prinuđeni da provode mjere štednje i da se prilagođavaju novoj situaciji u kojoj ne samo da opada prodaja knjiga, već je ugroženo i izdavanje novih djela poznatih domaćih i svjetskih književnika.
Izdavačka kuća "TKD Šahinpašić" iz Sarajeva već planira reduciranu produkciju za naredni period.
"Kriza se već osjeti, pa i mi moramo reducirati svoju produkciju. U fazi smo donošenja odluka o tome što je prioritet za štampanje. Duboko osjećamo nastupajuću krizu koja je tek počela. Kod nas izdavača u BiH ona će se više osjetiti nego što je to slučaj kod izdavača u zapadnoj Evropi. Već nam je smanjena i prodaja knjiga u knjižarama", kazao je Tajib Šahinpašić.
Nenad Novaković, direktor Izdavačke kuće "Besjeda" iz Banjaluke, smatra da postoji više razloga za loše stanje u izdavaštvu.
"Izdavaštvo u BiH je djelatnost kojom se još bave samo entuzijasti, što se vidi po tome što su i državni i privatni izdavači počeli da posustaju iz više razloga. Jedan od razloga je što se knjiga oporezuje sa 17 odsto isto kao i svaka akcizna roba. Nemamo subvencije države u potrebnoj mjeri i izdajemo knjige na jednom jeziku, dakle na ograničenom, malom, govornom području, čiji jezik ne može podnijeti velike tiraže. Pored toga i činjenica da je Ministarstvo prosvjete i kulture RS dalo samo 20.000 KM za otkup knjiga je zabrinjavajuća", naveo je Novaković.
Prema njegovim riječima, da bi obezbijedili dovoljno finansijskih sredstava za izdavanje, uglavnom rade ona izdanja koja su dobro prodavana i koja će donijeti prihod. Takođe, svake godine u ljetnom periodu organizuju mini-sajmove po cijeloj BiH i na taj način uspiju da ostvare dovoljno prometa.
U Izdavačkoj kući "Baybook" također se osjeti kriza koja utječe i na produkciju i prodaju knjiga u njihovim knjižarama u Sarajevu i Mostaru.
"Pozitivnim smatram što je Fondacija za izdavaštvo FBiH otkupila knjige od izdavača za biblioteke. Mi krizu već osjetimo za 30 procenata, pa ćemo planirati mijenjanje tipa izdanja", kazao je Goran Samardžić, direktor "Baybooka".
Samardžić dodaje kako je poticaj već došao od države, tako što su otkupljeni neki naslovi, ali da je zabrinjavajuća informacija da će iznos za otkup knjiga za biblioteke od planiranih 600.000 KM biti smanjen na 200.000 KM.
Kaže da, ipak, sve to ovu izdavačku kuću neće omesti da u ovoj godini pripremi pravi izdavački vatromet.
"Teško nam je sada odustati od štampanja i izdavanja nekih naslova jer već smo platiti izdavačka prava i ne možemo odustati od svjetskih hitova. Smatramo da vrsta knjiga koju mi izdajemo može opstati i bez poticaja države. Tražimo pomoć samo za elitističke naslove", rekao je Samardžić.
U Izdavačkoj kući "Art-print" iz Banjaluke istakli su da se stanje u izdavaštvu stalno mijenja, ali i da je u poplavi izdavačkih kuća i pisaca teško održavati kontinuitet.
"Izdavačka djelatnost kod nas je na jako niskom nivou, nekada je država i finansirala i kontrolisala rad izdavača i pisaca, danas je stanje drugačije. U poplavi izdavačkih kuća i pisaca nemoguće je izdavati, teško je održavati kontinuitet, a knjige se slabo kupuju. Finansijska sredstva za rad svoje izdavačke kuće obezbjeđujem iz vlastitih sredstava. To radim iz ljubavi i uglavnom čitam i objavljujem ono što mi se sviđa i što je dobro", naveo je Milan Stijak, direktor "Art-printa".
Dragan Marković, direktor Izdavačke kuće "Univesity Press" iz Sarajeva, kaže kako oni ove godine neće smanjivati proizvodni program.
"Potrudili smo se, zajedno sa našim autorima, da pronađemo sredstva iz alternativnih izvora, tako da ćemo do kraja ove godine imati nekoliko zanimljivih izdanja", rekao je Marković.
Knjiga u eri digitalizacije
Digitalno izdavaštvo kao sudbina koja nas čeka može i pozitivno da utiče na budućnost tradicionalne knjige. Ukoliko se neko zainteresuje za knjigu u elektronskom obliku, desiće se da poželi da je uzme kako bi je čitao i u svojoj kući, zbog čega će ona dobiti i svoju printanu formu, rekao je Nenad Novaković, direktor Izdavačke kuće "Besjeda".
Milan Stijak, direktor Izdavačke kuće "Art-print", smatra da je knjiga bila i biće čitana, jer je opipljiva u ruci, te da kod nas još ne postoji opasnost da će digitalna knjiga ugroziti štampanu, jer Internet još nije u velikoj upotrebi. "Knjigu treba gledati na policama i držati u ruci, ona se pomjera i ide iz ruke u ruku i u tome je njena draž i posebnost", navodi Stijak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.