Praizvedba kamerne opere "Višnja sa zlatnom košticom" mladog banjalučkog kompozitora Davida Mastikose biće izvedena u četvrtak, 14. decembra, u Banskom dvoru u Banjaluci, s početkom u 20 časova.
Ovaj umjetnički projekat okuplja više od 40 profesionalaca iz oblasti muzičkih i dramskih umjetnosti. Reditelj je Ozren Prohić, a dirigent Dušan V. Urošević.
Opera je inspirisana istoimenim interaktivnim djelom, digitalnim poglavljem romana "Kutija za pisanje" Milorada Pavića, književnika čija su djela prevođena na više od 80 jezika i koji je svojevremeno bio nominovan za Nobelovu nagradu za književnost.
Mastikosa je jedan od uspješnijih kompozitora mlađe generacije sa naših prostora, angažovan je na poziciji višeg asistenta na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Banjaluci, a njegove kompozicije odlikuje jedinstven i prepoznatljiv umjetnički izraz. Trenutno pohađa doktorske studije na Akademiji umjetnosti Univerziteta u Novom Sadu, a "Višnja sa zlatnom košticom" je dio doktorskog umjetničkog projekta.
Više o ovoj operi, kompozitorskom zanatu kod nas i planovima za budućnost Mastikosa je govorio u intervjuu za "Nezavisne".
NN: U Banjaluci će premijerno biti izvedena kamerna opera "Višnja sa zlatnom košticom". Možete li nam detaljnije reći o kakvom komadu je riječ?
MASTIKOSA: "Višnja sa zlatnom košticom" je kamerna opera inspirisana istoimenim tekstom Milorada Pavića, a uz solo pjevače, glumce i naratora se pojavljuje kamerni sastav umjesto orkestra. Opera je žanr koji konstantno napreduje, međutim danas, pogotovo na našim prostorima, kamerna opera i male produkcije postaju sve važnije i upečatljivije. Takođe, kamerna opera bi se mogla definisati i kao jedna od prvih oblika opere.
NN: Ova opera je dio Vašeg doktorskog umjetničkog projekta. Koliko dugo ste je spremali i kakva su očekivanja?
MASTIKOSA: Rad na ovom doktorskom umjetničkom projektu je trajao preko dvije godine, a poseban izazov je bio rad na libretu, koji je trajao skoro godinu dana, s obzirom na to da to prvi put radim takav poduhvat i da sam htio da koliko god je moguće zadržim Pavićev tekst u originalu, sa minimalnim intervencijama na njemu.
NN: Kako je došlo do ideje da obradite baš Pavićevo djelo i zbog čega ste izabrali ovo poglavlje romana "Kutija za pisanje"?
MASTIKOSA: U procesu nastanka opere jedan od težih zadataka je bio pronaći tekst koji me dovoljno inspiriše, a koji je moguće adaptirati u formu libreta. Potraga za tekstom je trajala dugo, a "Višnja sa zlatnom košticom" digitalno poglavlje romana "Kutija za pisanje" Milorada Pavića na mene je ostavilo najsnažniji utisak, te sam mu se vraćao više puta. Osim toga što je glavni junak mladić koji je na neobičan način zadržan u Bosni, ova priča ima više slojeva i budi razne asocijacije u čitaocima, a u kojima sam se vrlo brzo kao umjetnik pronašao. Pavićev magični realizam, ponekad isprepleten sa intertekstom, čitanje književnog djela čini drugačijim, dosta uzbudljivijim, što sam poželio da oživim kroz teatar i to prenesem na muziku.
NN: Pročitala sam da Vam je Jasmina Mihajlović, supruga Miodraga Pavića, napisala da je opera bila Pavićeva želja. Da li ste ovo znali prije nego što ste se upustili u ovaj projekat i kakve emocije je probudilo u Vama?
MASTIKOSA: Sa Jasminom Mihajlović, suprugom Milorada Pavića, koja je ujedno i nosilac autorskih prava na njegova djela, sam u kontaktu već duži period, a poruka koju sam nedavno dobio, a u kojoj mi piše da je opera bila Pavićeva želja, me posebno obradovala i dala mi vjetar u leđa, novi impuls energije i odgovornosti. Komunikacija sa Jasminom je zaista posebna i za mene veoma važan segment ovog projekta jer podrška i povjerenje koje sam dobio od nje mi neizmjerno znače.
NN: Stvaranje ovog djela uključuje više od 40 umjetnika, od kojih je većina iz Republike Srpske. Koliko je bitno podržati domaće umjetnike i dati im šansu da pokažu svoj talenat?
MASTIKOSA: Smatram da je ovaj projekat pravi domaći kulturni proizvod, koji su podržali grad Banjaluka, Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske, Banski dvor, kao i Rotary klub Banjaluka, te je od izuzetne važnosti da nastavimo da ga plasiramo i njime prezentujemo našu zemlju i domaće umjetničke snage, kako u regionu, tako i šire. Zaista je pravo zadovoljstvo gledati koliko entuzijazma, znanja i energije ulažu naši umjetnici u ovaj projekat, a beskrajno sam zahvalan Ozrenu Prohiću, izuzetnom reditelju iz Hrvatske, koji nas sve svojim idejama vješto vodi na jedno predivno putovanje kroz svijet opere.
NN: Predstoji nam Festival flaute u Trstu, na kojem će se moći čuti i dio Vašeg opusa. Koliko je zahvalno (ili zahtjevno) baviti se komponovanjem u današnje vrijeme, kakve prilike se pružaju i šta biste savjetovali mlađim kolegama?
MASTIKOSA: Porudžbina Festivala flaute u Trstu mi je posebno draga jer prvi put pišem za mlađi uzrast, što je bilo izazovno, a premijera će se desiti danas. Takođe, dan nakon toga, 12. decembra, novosadski trio "Heroine" sviraće moju muziku na Sardiniji. Prilika danas ima dosta, ali konkurencija je velika, stoga je put dosta trnovit. Međutim, smatram da na ovoj planeti ima dovoljno mjesta za sve i da takav odnos treba gajiti prema kolegama. Iznimno sam srećan što su se u posljednjih nekoliko godina pojavili umjetnici koji rado sviraju moju muziku i koji su njeni istinski ambasadori po cijelom svijetu. Treba se povezivati sa ljudima, treba širiti vidike i putovati koliko god je to moguće.
NN: Nedavno ste objavili album prvenac koji nosi naziv "Escape", pa od čega je bijeg ovaj nosač zvuka?
MASTIKOSA: Debitantski album "Escape" sam 2022. godine realizovao zajedno sa producentkinjom Sonjom Đurić, te nam je već tada bilo jasno da je taj projekat bio samo uvod za veće i još značajnije projekte poput ovog na kojem danas radimo. Ovaj album nudi bijeg od svakodnevnice, u jedan poseban i neobičan svijet, nešto što sebi ponekad treba da priuštimo, a što potvrđuje i kritika koja je o njemu pisala u Americi, gdje je zvanično i objavljen.
NN: Reakcije publike su pozitivne, koliko ste Vi zadovoljni?
MASTIKOSA: Izuzetno je veliki interes publike za ovaj projekat, što me posebno raduje i dokazuje da smo na dobrom putu. Banjaluka ima kapacitete za ozbiljne operske produkcije i na tome treba raditi pažljivo, sistematično i odgovorno, pogotovo jer je publika željna ovakvih kulturnih sadržaja.
NN: Kakvi su Vam planovi za budućnost, možete li nešto da najavite?
MASTIKOSA: U narednoj godini me očekuju dvije značajne premijere u Njujorku, a potom i umjetnička rezidencija u trajanju od dvije sedmice u Visby International Centre for Composers u Švedskoj. Važno je pomenuti i poziv za gostovanje sa ovom operom koji smo dobili od "Tête à Tête: The Opera Festival 2024" koji se održava u Londonu. Takođe, planiram da nastavim saradnju sa sjajnim timom koji mi je pomogao u realizaciji opere "Višnja sa zlatnom košticom", kako kroz gostovanja i distribuciju ovog projekta, tako i kroz nove još izazovnije projekte u godinama koje su pred nama.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
