BANJALUKA - Nova knjiga Vida Vicka Vukelića, banjalučkog pjesnika i pripovjedača, pod nazivom "Sunce nad Carskom dolinom", upravo je objavljena u Zvorniku u izdanju "ASoglasa", a ovo djelo sadrži 20 priča za djecu.
Rukopis je ušao u uži izbor za nagradu "Sovica" Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva Istočno Sarajevo, recenzenti knjige su Duško Pevulja i Tode Nikoletić, lektor Enea Hotić, dok je ilustracije na koricama radila kćerka autora Mila Vukelić, studentica grafičkog dizajna.
Knjiga sadrži i metodičko sredstvo za rad u vidu mape koje je dizajnirao Aleksa Marčeta.
"Dijelove ove knjige sam pisao godinama, kako su mi sjećanja navirala. A onda sam jednom sjeo i za mjesec dana rukopis uobličio u knjigu. Ova knjiga je zapravo spomenik jednom vremenu, ali ne spomenik nečemu što je nestalo, nego naprotiv, nečemu što u nama postoji i što se uvijek iznova rađa, jače i ljepše. Opisao sam stvarne događaje i ljude iz zmijanjskih sela. Nisam im čak mijenjao ni imena, ni karakter, način života, kao ni jezik kojim su govorili", kaže za "Nezavisne" Vid Vicko Vukelić povodom nove knjige.
Ovom prilikom on otkriva i imena likova.
"Tu su Milutin, gazda seoske kafane, Žarko Milojević, koji je oborio medvjeda, prorok Simica Vujanović, doktor Šućur, Mlađo šišar i mnogi drugi. Svi stvarni likovi iz tog vremena, koji su, iako su bili neobrazovani, pokazivali najpametnije i najduhovitije putokaze života po kojima se i danas krećemo. Opisao sam način života i običaje mog zmijanjskog sela koji su prisutni i u djelima Petra Kočića i Ðure Damjanovića", ističe Vukelić.
Njegov kolega, istaknuti pjesnik za djecu Tode Nikoletić, piše da nas je Vukelić kočićevskim pripovijedanjem, ovim pričama iz Carske doline, na trenutak vratio u jedno sasvim drugačije djetinjstvo od ovog kojim današnja djeca žive.
"U dosluhu sa prirodom, sredstvima za rad, stilom života, kroz priče je prikazan brđanski život i humanistički pristup prema svemu što je taj život činilo zanimljivim. Iz svake priče ponaosob, izvirao je pejzaž Zmijanja i lepota koja je čista, nepatvorena i potpuno slična mentalitetu gorštaka. Ta narativna višeslojnost nam je otkrila tri segmenta sveta koji je boravio u Carskoj dolini. U prvom redu slika ljudi, zatim slika životinjskog sveta, a zatim i sama priroda sa svojim ćudima. Narativnim tonom, Vid je oslikao endemski svet, uramljujući na taj način prohujalo doba svoga detinjstva, kad je sve bilo važno za egzistenciju i sreću", navodi Nikoletić.
On dodaje da je jezgrovitim rečenicama, bez pretjeranog opisivanja, u knjizi prikazana mudrost, čestitost, karakter ljudi i, što je najdragocjenije u ovim pričama, tradicionalan način života.
"Preplitanjem jezika, bez semantičkih objašnjenja, ređaju se slike prirode, stila života ljudi i njihove duboke pobožnosti. Ova, kratka, i nadasve topla zbirka priča je Vukelićev dug prema detinjstvu i zavičaju, ali i lepo putovanje kroz vreme odrastanja", zapisao je Nikoletić.
Duško Pevulja na početku recenzije citira Blagoja Bakovića, da se "izvrstan pjesnik za djecu 'i dorasle'", autor više izvanrednih pjesničkih knjiga, oproban i kao prozni pisac, Vid Vicko Vukelić oglasio zbirkom kratkih priča.
"Ova pripovjedačka knjiga sadrži dvadeset kratkih priča, ujednačenih po obimu i po osnovnom pripovjedačkom postupku. Zahtjevnoj formi kratke priče, one koja se čita u jednom dahu, skoro kao pjesma, Vukelić je uspješno odgovorio zato što je opustio ruku, odrekao se svake vrste 'pametovanja' i domišljanja - takav je i u svojim pjesničkim knjigama - a to mogu samo oni koji imaju dara i nenapadno su svjesni toga. Ove priče imaju zanimljivu fabulu, uvijek jednu, precizno izvedeno sižejnu putanju, lijepe uvode i upečatljive poente", navodi Pevulja.
On u nastavku kaže da se "Sunce nad Carskom dolinom" može posmatrati i kao pripovjedački vijenac, jer su u svim pričama isti junaci, sličan ambijent, doživljaj svijeta, samo se smjenjuju simpatične situacije.
"Nova knjiga Vida Vicka Vukelića izrasta na neponovljivom Ćopićevom obrascu, uspješno primijenjenom u brojnim njegovim pričama, a ovjerenom u 'Bašti sljezove boje'. To je sentimentalno evokativni ton, sjetno prizivanje događaja iz djetinjstva, onoga prostora u kojem je svaki pisac najutvrđeniji. Vukelić se ne vraća nekadašnjoj perspektivi, već događaje iz djetinjstva priziva i umjetnički uobličava u zreloj svijesti, ali bez naknadnog dociranja i iskustva zrelih godina. To je onaj svijet koji se zgusne u našim sentimentalnim, povlašćenim prostorima, a koji samo daroviti mogu jezički da ožive. Zato će ove priče rado čitati i djeca i odrasli, ako takva podjela čitalačke publike uopšte ima ikakvog smisla", ističe Pevulja uz dodatak da su Vukelićeve priče svjedočanstva o odrastanju, o otkrivanju svijeta, prvim samostalnim saznanjima, drugarstvu, malim nestašlucima, sitnim podmetanjima, blagoj tenziji djece sa svijetom odraslih, te da su sve odreda začinjene jednom lirskom notom koja ih čini čitalačkom poslasticom.
Dokazani pjesnik Vicko Vid Vukelić, precizira Pevulja, u knjizi "Sunce nad Carskom dolinom" predstavlja se i kao darovit prozni pisac, opsesivno zanesen svijetom djetinjstva i odrastanja.
"Pisac nam se ukazuje kao čovjek blage naravi, duševan i duhovan, na jedan fini, plemeniti hrišćanski način", zaključuje Pevulja.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
