Književnost

Tribina o statusu ćirilice u srpskoj kulturi održana u Trebinju

Tribina o statusu ćirilice u srpskoj kulturi održana u Trebinju
Foto: Srna | Tribina o statusu ćirilice u srpskoj kulturi održana u Trebinju

TREBINJE - U Narodnoj biblioteci Trebinje održana je tribina "Još dvije tri riječi o ćirilici, rode" na kojoj je bilo riječi o statusu ćirilice u srpskoj kulturi, književnosti i narodu.

Ćirilica je danas ugrožena rekao je profesor doktor Zoran Avramović iz Beograda, te dodao da se pokušavaju otkriti uzroci takvog stanja i nastanka problema, ali i naći odgovori kako da se ćirilica zaštiti i sačuva u srpskoj kulturi i književnosti.

"Ima više uzroka, imate ovaj u jugoslovenskom nasljeđu, onda naš narod se mešao sa drugim narodima i verama i tu je došao takođe taj pritisak na ćirilicu, postoji uticaj zabrane, ćirilica je bila zabranjivana 1915. godine, 1941. godine, pa je sad bio pokušaj venecijanske komisije da traži jedan status za latinicu i ćirilicu u našem Ustavu, tako da imamo razne pritiske", rekao je Avramović, prenosi Srna.

On je istakao i nemarnost i nehaj srpske inteligencije što je dopustila da se takvo stanje ćirilice uspostavi.

Profesor doktor Marina Spasojević rekla je novinarima da je osnovno rješenje za status ćirilice promjena zakonskih okvira budući da postoji razlikovanje službene i javne upotrebe jezika.

Ona je rekla da službena upotreba podrazumjeva obaveznu upotrebu ćirilice samo u državnoj administraciji, dok u medijima to uopšte nije obavezno, u obavezi su samo ustanove koje finansira državni kapital, dok svi ostali nisu u obavezi.

"Promenom zakona gdje se izjednačava službena i javna upotreba trebalo bi da obezbedi pre svega da ćirilica bude u javnom prostoru obavezna", rekla je Spasojevićeva.

Ona je rekla da se treba ugledati na druge zemlje koje imaju ćiriličko pismo, koje imaju status državnog jezika, kao Rusija, gdje je ruski državni jezik ćirilica, a sve strane firme su obavezne da transkribuju svoje latinične naslove na ćirilicu.

Na tribini su učestvovali i pjesnici Radomir Uljarević iz Podgorice i Miloš Janković iz Beograda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije