ISTOČNO SARAJEVO - Predsjednik Udruženja lektora Republike Srpske Aleksandra Savić ocijenila je da je danas pismenost na prilično niskom nivou, pogotovo ako se tradicionalnim definicijama pridruži šta sve u ovom vremenu znači biti pismen.
"U javnom prostoru stvara se slika o jeziku i pismu kao nevažnim alatima, smetnji ili prevaziđenim kategorijama. Tome naročito doprinosi nemaran odnos prema pravopisu, ispravnom pisanju i govoru", izjavila je Srni Savićeva povodom sutrašnjeg Međunarodnog dana pismenosti, te istakla da pismenost podrazumijeva trajnost.
Ona je upozorila da se nemaran odnos prema pravopisu, nažalost, prenosi na obrazovanje, pogotovo na djecu, koja sve više gube kontakt sa sobom i svojim autentičnim izrazom, što se poslije prelama na brojne vrste otuđenja.
Savićeva je izjavila da biti pismen znači biti svjestan značaja jezika, ovladati njegovim pravilima, neprestano ga spoznavati, ali i stalno mu doprinositi i pažljivo birati šta se uzima sa izvora jezičkog poznanja.
Prema njenim riječima, pismenost je vrlo kompleksan pojam koji ne podrazumijeva samo da pojedinac zna šta je gramatički ispravno, da umije da piše i čita.
"U odnosu prema jeziku valja biti strpljiv, uporan, kreativan i uzoran", poručila je Savićeva.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana pismenosti pojavila se u septembru 1965. godine u Teheranu, na Svjetskoj konferenciji ministara obrazovanja o temi iskorjenjivanja nepismenosti.
Za Međunarodni dan pismenosti izabran je 8. septembar, a Unesko je obilježavanje počeo 1966. godine.
Cilj je da se svake godine međunarodna zajednica podsjeti na status pismenosti i obrazovanja odraslih na globalnom nivou, odnosno da se upozori na problem nepismenosti, koji još postoji u većem dijelu svijeta.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.