BANJALUKA - Predavanje na temu "Ovogodišnje obljetnice srpske književnosti" akademika Ranka Popovića biće održano 2. oktobra sa početkom u 18 časova u Kući Milanovića.
"I ove 2024. godine ima čitav niz književnih obljetnica, okruglih ili ne, od kojih se bar pojedinih valja podsjetiti i tim podsjećanjem ukazati na važna stvaralačka imena uz koja su vezana neka bitna, i danas aktuelna, pitanja. Prva činjenica u tom jubilarnom nizu ne odnosi se ni na jednu ličnost, već najstariji, i to u svjetskim okvirima, i danas živi književni časopis. Riječ je o 'Letopisu Matice srpske' i dvjestogodišnjici njegovog osnivanja. Taj dugovječni vjesnik srpske kulture, pokrenut 1824. godine u Novom Sadu pod imenom 'Serbski letopis', prethodio je osnivanju Matice srpske u Pešti 1826, a na neki način i direktno uslovio to osnivanje", ističe Popović.
On će prisutnima osim o "Letopisu Matice srpske" govoriti i o 200. godišnjici rođenja Branka Radičevića.
"Sa nenavršenih dvadeset devet godina života, Branko nije ni mogao da stvori obiman opus, ali je njegovo pjesničko djelo književnoistorijski izuzetno značajno. Uz dvjestogodišnjicu Brankovog rođenja treba još jednom utvrditi kapitalno važnu činjenicu da je on prvi moderni pjesnik koji je srpsku liriku iznutra ozvučio, dao joj prikladna melodijska krila, ugledajući se na usmeno lirsko pjesništvo. Najbolji Branko, onaj iz 'Đačkog rastanka', predstavlja veliku maturu srpske umjetničke lirike, njen nagli i silni uzlet nakon dugih godina muklog i gluvog stihovanja naših klasicista i ostalih predromantičara", rekao je Popović o Radičeviću.
Uz pomenute dvije godišnjice, nezaobilazna je i 160. godišnjica smrti Vuka Stefanovića Karadžića, ali i 240. godišnjica rođenja jednog od Vukovih preteča Luke Milovanova Georgijevića, a Popović će svakako govoriti o neraskidivim vezama svih pomenutih ličnosti.
Pored svega toga, akademik će se osvrnuti i na stotu godišnjicu smrti Alekse Šantića, ali i na njegovog ispisnika i prijatelja Jovana Dučića.
"Uzme li se 1874. kao godina Dučićevog rođenja (mada je vjerovatnije da je to 1871), onda bi to značilo da je on šest godina bio mlađi od Alekse i da mu ove 2024. pada stotinu pedeseta obljetnica. On je i danas korifej srpske pjesničke moderne, kao što je to bio za života, i pisac koji je dosegao vrhove, ne samo u poeziji, već i u meditativno-lirskoj, putopisnoj, te esejističkoj prozi. Mijenjala su se vrijednosna mjerila u pogledu Dučićeve lirike i danas nam se, recimo, njegova pozna religiozna lirika čini nadmoćnijom od svega što je stvarao u parnasosimbolističkom ključu, ali to ništa ne mijenja na stvari kad je u pitanju Dučićeva nesumnjiva književna veličina", rekao je Popović, čije predavanje neće proći bez pomena Branislava Nušića, od čijeg se rođenja navršava 160 godina.
U širokom zamahu Popovićevih tema, pored Branka Radičevića i njegovog velikog jubileja, biće pomena i o druga dva velika Branka srpske književnosti.
"Jedan Branko priziva drugog, a ovaj drugi trećeg – jer tri su velika Branka srpske književnost – tako da uz te prizive hronološki poredak jubilaraca postaje nebitan. Zadugo se znalo ko je veliki Branko, kome prezime i nije bilo potrebno, a kad su se u punoj veličini objavili Ćopić, a potom i Miljković, prezimena su postala neophodna. Branka Ćopića (1915-1984) se sjećamo uz četrdesetu godišnjicu od tragične, do njega nepoznate književne smrti, a Branka Miljkovića (1934-1961) uz devedesetu godišnjicu rođenja, s neizbježnom mišlju i na njegovu tragičnu smrt, koja je do dan danas ostala predmet sumnji i raznolikih nagađanja", navodi Ranko Popović napominjući da se u tekućoj godini obilježava i devedeseta godišnjica rođenja pjesnika Vite Nikolića.
Podsjećamo, akademik Ranko Popović ugledno je ime srpske književne kritike i profesor srpske književnosti 20. vijeka na Odsjeku za srpski jezik i književnost Filološkog fakulteta u Banjaluci.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.