BANJALUKA - Iz štampe je upravo izašao 32. naslov "Biblioteke Atribut" u izdanju banjalučke Besjede, kompiliran pod naslovom "Bez suza", njemačkog pisca Alfreda Henškea, poznatog pod pseudonimom Klabund.
Kako za "Nezavisne" kaže urednik edicije Milan Milošević, "Besjeda" nije poznata kao izdavač štiva koje se čita na plaži, pa se tako i njena najnovija izdanja ne preporučuju za mjesta gdje ljudi provode svoj godišnji odmor.
"Ovo ne znači da su ona neupotrebljiva ili nepodobna današnjem čitaocu, naprotiv", ističe Milošević koji, pored "Biblioteke Atribut", uređuje i "Besjedinu" ediciju "Gluvo kolo".
On objašnjava zašto štivo koje uređuje nije za plažu.
"Trideset drugi naslov 'Biblioteke Atribut', kompiliran pod naslovom 'Bez suza', nešto je nesvakidašnje čak i za bolje poznavaoce svjetske književnosti, jer se radi o knjižici omnibusu, tj. četiri kratka romana izuzetno teška za čitanje onima koji nisu skloni 'gutanju' knjiga. Klabundove rečenice nisu pitke, ali se moraju čitati 'u dahu', inače gube smisao, jer su dio literarnog eksperimenta, kojem je ovaj ne-baš-uzoriti Nijemac stremio sve do svoje prerane smrti, inače odlično naslućene u 'Bolesti', drugom romanu u ovoj knjižici", pojašnjava Milošević.
U najboljem ekspresionističkom maniru, dodaje urednik, to su crtice, romani su isuviše uprošćen naziv, dati su portreti istorijskih epizodista, ali je linearna radnja potcrtana gotičkom atmosferom, zbog koje nijedna od četiri crtice nije dosadna.
"Drugi novitet je iz edicije 'Gluvo kolo' kojom se pokušava rehabilitovati vjera čitalaca u krajiške pisce. Nakon Branka Marčete i Branka Zagorca, priređena je knjižica još jednom zaboravljenom Krajišniku - Ognjeslavu Utješenoviću Ostrožinskom. Ovo je ime, nepoznato čak i najzagriženijim studentima književnosti, nosio pregalac koji se usudio u jedno zlo vrijeme na nesvakidašnji zadatak: da prepjeva u desetercu Psalme Davidove", otkriva Milošević.
Dodaje da su se na sličan zadatak usudili mnogi, ali je samo Ostrožinski uspio da dođe do kraja i prepjeva u cjelini ovaj integralni dio Svetog pisma.
"Većina prevoda psalama u svijetu su prozni, valja naglasiti. Kao zagovornik Vukove reforme, Ostrožinski je u prepjev upleo i veliki broj narodnih riječi, zbog kojih je ovaj njegov rad i dokument jednog vremena. Prilikom priređivanja ove knjige pokušali smo da ne mijenjamo piščev jezik, tako da je u ovom izdanju on skoro istovjetan premijernom iz 1868. godine", navodi Milošević.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.