VAŠINGTON, SARAJEVO - Ekonomija Bosne i Hercegovine će ove godine imati rast od 2,8 odsto, 2025. godine 3,2 odsto, a 2026. godine 3,9 odsto, navodi se u izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan, koja je objavljena u četvrtak.
Ako se pogleda prethodna procjena, za narednu i 2026. godinu je ekonomski rast BiH manji, za 0,1 odsto.
Što se tiče zemalja zapadnog Balkana, Albanija će imati rast 3,3 odsto, dok će naredne i 2026. godine imati rast 3,4 odsto.
Predviđa se da će Srbija u ovoj godini imati rast 3,8 odsto, 2025. 4,2 odsto, a 2026. godine četiri odsto.
Sjeverna Makedonija će imati 1,8 odsto rast u ovoj godini, 2025. godine 2,5, a 2026. godine tri odsto.
Crna Gora bi trebalo da ima rast u ovoj godini od 3,4 odsto, u 2025. godini 3,5 odsto, a 2026. 3,2 odsto.
"Predviđeno je da će se ekonomski rast na zapadnom Balkanu umjereno ubrzati do 2025. godine, uglavnom vođen povećanom potrošnjom i investicijama, uz pomoć povećane kupovne moći", navodi se u izvještaju.
Dodaje se da se predviđa da će kolektivni ekonomski rast Albanije, Bosne i Hercegovine, samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Srbije dostići 3,7 odsto u 2025. godini, što je revizija od 0,2 procentna poena naviše u odnosu na proljećno izdanje izvještaja.
"Domaći faktori i dalje pogoduju umjerenom ubrzanju rasta na zapadnom Balkanu. Pored toga, u srednjoročnom će periodu postepeni oporavak ekonomske aktivnosti u Evropskoj uniji imati ključnu ulogu u
podsticanju izvoza iz ovog regiona", rekla je Isolina Rosi, ekonomistkinja Svjetske banke i glavna autorka izvještaja.
"Uprkos pozitivnim izgledima, region je još uvijek osjetljiv na više rizika, uključujući usporeni globalni rast, ponovno povećanje inflacije, političku neizvjesnost i ekstremne vremenske prilike", dodala je ona.
Xiaoqing Yu, direktorica Svjetske banke za ovaj region, navela je da je
ekonomska integracija ključni pokretač rasta malih ekonomija kakve su one na zapadnom Balkanu.
"Da bi pospješile taj rast, ove države bi trebalo da unaprijede trgovinsku razmjenu i unutar regiona i sa Evropskom unijom, skrate vrijeme čekanja na graničnim prelazima te integrišu svoje platne sisteme. Pored toga, rješavanje demografskih i izazova tržišta rada iziskuje
punu fokusiranost na razvoj ljudskog kapitala. Unapređenje obrazovnih i zdravstvenih sistema od presudnog je značaja za prelazak sa srednjeg na viši nivo dohotka", zaključila je Yu.
Ekonomista Admir Čavalić rekao je za "Nezavisne novine" da se u ovom izvještaju precjenjuje stopa ekonomskog rasta.
"Pogledajte šta se dešava u Njemačkoj i da nisu dobre informacije, odnosno da nema značajnijeg oporavka njemačke ekonomije. Oporavak njemačke ekonomije će donijeti rast i BiH. Inače, rast od dva do tri odsto je puzajući rast za našu ekonomiju i ne može garantovati značajniji rast životnog standarda za naše građane", kazao je Čavalić.
Ipak sa druge strane, kako kaže, dobro je da imamo rast i da nismo u recesiji.
"Sumnjam da ćemo u narednom periodu biti u recesiji jer smo mala ekonomija, ali građani i privrednici ne mogu biti zadovoljni sa puzajućim ekonomskim rastom od dva do tri odsto. Ekonomski rast nije samo statistika, ali ako je inflacija dva odsto, i ako imamo rast od dva do tri odsto, to znači da će se izgubiti subjektivni osjećaj povećanja životnog standarda", naglasio je Čavalić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.