SARAJEVO, BANJALUKA - U BiH se u prodaji nalazi piletina puna hormona i sumnjivog kvaliteta, uvezena iz Brazila, Argentine ili Turske, čije je konzumiranje opasno po zdravlje ljudi.
Ovo tvrde domaći proizvođači piletine, dodajući da se najčešće radi o mesu treće ili četvrte klase kvaliteta, koja se reciklira nakon čega se dodaju razni sastojci koji poboljšavaju izgled, okus i miris mesa, nakon čega se dalje preprodaje.
Srbijanski mediji su prenijeli informaciju da na tamošnje tržište, preko granice sa Kosovom, stalno ulaze tovari mesa, uglavnom pilećih bataka, iz Južne Amerike, prepuni hormona.
Pored toga što su puni opasnih hormona, sumnjiva je i bakteriološka ispravnost ovih namirnica pošto se isporuke, na putu do kupaca, više puta odmrzavaju.
Refik Kurgaš, direktor firme "Brovis" iz Visokog koja se bavi živinarstvom, smatra da ovakvo meso uveliko postoji na bh. tržištu, dodajući da je situacija u ovoj oblasti veoma komplikovana i da ide na štetu kako domaćih proizvođača tako i na zdravlje ljudi.
"Tu je veliki novac u igri, radi se o milionskim ciframa, a na granici inspektori te pošiljke uopšte ne kontrolišu, već samo puštaju da prođu i tako dolazi na naše trpeze", istakao je Kurgaš.
Kurgaš je potvrdio da isto to meso ulazi i u BiH i da se najčešće radi o zaleđenoj piletini koja je godinama bila u zalihama robnih rezervi navedenih zemalja.
"Oni vjerovatno moraju da obnove svoje rezerve i gledaju kako da se riješe tog mesa i naravno ono završi kod nas, jer ono što niko neće hoćemo mi. To meso se koristi za preradu, od njega se prave razne salame, paštete i kobasice", istakao je Kurgaš.
On je naveo da je najbolji dokaz da se na našim trpezama nalazi sumnjivo meso, cijena, jer, na primjer, turski fileti koštaju 4,6, a domaći oko osam maraka.
Desimir Živanić, vlasnik Preduzeća za proizvodnju i uzgoj pilića "Živanić DS" iz Prnjavora, kaže da proizvođači već godinama "kao papagaji" ponavljaju da u BiH ulazi sve što u ostale zemlje ne može da prođe.
"Nedavno je bila situacija da je piletina iz Malezije, koja je zaustavljena na granici Austrije, kasnije uvezena u BiH. Šta dalje da pričam ako se zna da vage na našim graničnim prelazima ne rade, što znači da ne možemo mjeriti težinu, a kamoli prisustvo hormona", istakao je Živanić.
Tehnolozi upozoravaju da ukoliko se pile hrani hormonskom hranom i ukoliko te hormone metabolizam pileta nije iskoristio do kraja, oni se nastavljaju razgrađivati u čovjeku nakon što pojede to meso.
"To izaziva razne poremećaja po zdravlje čovjeka, kao što je debljanje ili neke alergijske reakcije", pojašnjavaju tehnolozi.
Ljubomir Kalaba, direktor Kancelarije za veterinarstvo BiH, naveo je da je u ovoj godini sa granice vraćeno ukupno 15 pošiljki mesa piletine.
"Pošiljke su vraćene zbog raznih nepravilnosti, trenutno ne možemo da damo podatak o čemu se konkretno radilo, jer bismo morali sve papire posebno pregledati. Uglavnom, nismo imali registrovanog uvoza iz Brazila", naveo je Kalaba.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.