Ne nazire se kraj nedostatku stanova u Njemačkoj, gastarbajterskom raju za ljude porijeklom iz bivših jugoslovenskih država. Situacija se pogoršava, posebno u gradskim područjima. U Berlinu se, primjera radi, svake godine izgradi oko 13.000 novih stanova, dok se u isto vrijeme doseli oko 65.000 ljudi godišnje.
Ali, za većinu ljudi zakup ili čak kupovina stana samo je san za koji više ne vjeruju da će se ostvariti nakon brojnih bezuspješnih potraga za stanom.
Uz manjak ponude, veliku ulogu igraju i povećane cijene, a posebno visoke kamate: za mnoge stambene zajednice ulaganje u stambenu izgradnju ili više nije u budžetskom planu ili bi se najamnine morale povećati u tolikoj mjeri da to više ne sebi ne može priuštiti normalno domaćinstvo.
Pitanja kao što su siromaštvo u starijim godinama, problemi mladih porodica ili prepreka useljavanju kvalifikovanih radnika konkretne su posljedice ovog problema.
Situacija u ruralnim područjima je drugačija nego u Berlinu ili drugim velikim gradovima. Ovdje iznajmljivači navode da ne mogu pronaći stanare za najbolje stanove - primjera radi u bavarskom području - iako je, za razliku od Berlina, infrastruktura odlična.
"S trenutnim cijenama nekretnina i kamatnim stopama, neko ko želi kupiti stan od 80 kvadratnih metara u velikom gradu morati zarađivati između 8.000 i 10.000 evra neto mjesečno. To sebi niko ne može priuštiti”, rekao je generalni direktor Glavnog udruženja njemačke građevinske industrije njemačkim medijima.
Brojke su zabrinjavajuće: u stambenoj gradnji narudžbe su već realno pale za 23.8 odsto u avgustu 2022., a ponovo su pale za 6.5 odsto u avgustu ove godine, pokazuju podaci koje je objavio Zavod za statistiku graditeljstva.
U prvih osam mjeseci ove godine prodaja u građevinarstvu bila je realno 4.0 odsto manja nego u istom periodu lani, a u stanogradnji čak 10.8 odsto.
Nema poboljšanja na vidiku.
"Situacija na tržištu nekretnina postaje sve gora. Građevinski projekti moraju biti odobreni prije primanja narudžbi, a broj odobrenja pada već mjesecima. U idućoj godini politički cilj od 400.000 novih stanova biće, dakle, daleko premašen, a vjerovatno se neće izgraditi niti 200.000 stanova”, smatra generalni direktor.
Kritikuje nedjelovanje državne vlade i optužuje je za postavljanje pogrešnih prioriteta: "Ne razumijem kako država može trošiti novac na toliko stvari, dok postoji prijetnja od neuspjeha po pitanju stanogradnje. Ovo bi moglo dovesti do ozbiljne društvene krize - ako osnovno pravo na stanovanje više ne može biti garantovano."
Po njegovom mišljenju, kad bi postojala volja, iduće godine bi se moglo izgraditi više desetina hiljada stanova, te bi u tom slučaju najamnine mogle iznositi 10 ili 12 evra umjesto 20 evra po kvadratnom metru.
Vidi potrebu za političkim djelovanjem, jer su preduzeća zbog ekonomske besperspektivnosti odustala od stanogradnje: "Građevinska industrija ne stoji loše, ali stanogradnja nije uspješna. Ako se ne grade stanovi, onda građevinske kompanije i obrtnici idu u druga područja poput obnove ili infrastrukture. Ima dovoljno posla.”
Zavod za statistiku objavio je značajan porast narudžbi za cjelokupnu građevinsku industriju: u avgustu su pristigle narudžbe bile 10.8 odsto više od nivoa prethodnog mjeseca, a u odnosu na prethodnu godinu realno su porasle čak 17.5 odsto, prenosi "Fenix-Magazin".
"Ovaj pozitivan razvoj u pristiglim narudžbama je dobar, ali se može pripisati projektima u izgradnji željeznica. To je ohrabrujuće za željezničke građevinske fabrike, ali ne može i ne smije zamagliti činjenicu da pristigle narudžbe u stanogradnji još uvijek opadaju", objasnio je stručnjak.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.