SARAJEVO - U cilju stabilizacije prihoda i stanja na tržištu duvanskih prerađevina Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici utvrdio je prijedlog dopune Zakona o akcizama u Bosni i Hercegovini.
Dopunama Zakona specifična akciza na cigarete u 2019., 2020. i 2021. godini utvrđuje se u iznosu 75 KM na 1.000 komada, odnosno 1,50 KM za pakovanje od 20 cigareta, čime se uvodi moratorij na daljnje povećanje akciza na cigarete.
Slijedom sačinjene projekcije prihoda, u 2018. godini očekuje se povećanje prihoda za 37,3 miliona KM, u 2019. za 39,4 miliona KM, a u 2020. godini za 41,6 miliona KM.
Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje dužan je do 31. marta 2021. godine analizirati efekte moratorija na povećanje specifične akcize na cigarete.
Razlozi za donošenje predloženog zakona su fiskalnog i ekonomskog karaktera, u smislu stabilizacije naplate prihoda od akciza na duvanske prerađevine, stabilizacije tržišta cigareta u BiH i sprečavanja daljeg podrivanja ekonomskog prostora u BiH.
Dosadašnje izmjene Zakona o akcizama u sferi oporezivanja duvanskih prerađevina su imale za cilj provođenje procesa harmonizacije akcizne politike sa standardima EU i osiguranja dodatnih prihoda koji su trebali neutralizirati gubitke od carina u vrijeme petogodišnje primjene trgovinskog dijela SSP-a i gubitke prihoda nastale zbog globalne ekonomske krize.
Kontinuirani rast akciznog opterećenja je doveo do povećanja naplaćenih prihoda od akciza, ali i do brzog rasta maloprodajnih cijena, koji je očekivano destimulirao regularnu potrošnju cigareta i ojačao crno tržište, a istovremeno nije smanjen broj pušača.
Savjet ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora BiH, donijelo je odluku o privremenom finansiranju institucija Bosne i Hercegovine i međunarodnih obaveza BiH za period januar - mart 2019. godine, u iznosu 237,5 miliona KM. Ovo je četvrtina sredstava odobrenih za finansiranje institucija BiH u skladu sa Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2018. godinu.
Finansiranje višegodišnjih projekata, koji su usvojeni u budžetima prethodnih godina, kao i programa posebnih namjena bit će nastavljeno iz sredstava koja su prenesena uskladu sa Zakonom o finansiranju institucija BiH, odnosno osigurana namjenskim donacijama.
Savjet ministara BiH primilo je k znanju analizu održivosti javnog duga Bosne iHercegovine za period 2018. - 2022. godina, koju je izradilo Ministarstvo finansija i trezora (MFT) BiH.
Cilj analize je ocjena trenutnog stanja javne zaduženosti BiH i procjena kretanja javne zaduženosti u srednjoročnom periodu, kao i definisanje osnovnih rizika koji mogu utjecati na održivost javnog duga. Prema procjenama analize, kreditni rejting BiH neće biti smanjivan u srednjem roku, neće biti značajnijih povećanja referentnih kamatnih stopa i valutnih kurseva, a Centralna banka BiH će nastaviti da održava monetarnu stabilnost te neće dolaziti do značajnih kašnjenja u implementaciji projekata u evidenciji MFT BiH koji se planiraju finansirati iz vanjskih izvora.
Trenutno se može ocijeniti da je BiH zemlja sa srednjoročno održivim javnim dugom na osnovu osnovnog scenarija za 2022. godinu s realnim rastom od 3,8 odsto, inflacijom od četiri posto, primarnim bilansom od 0,3 odsto BDP-a i efektivnom kamatnom stopom od 2,5 odsto. Indikator javni dug/BDP u 2017. godini je 34,7 odsto i, prema međunarodnim standardima, nije visok.
Savjet ministara BiH je izmjenilo odluku o uspostavi Komisije za NATO integracijski proces BiH, kojom se mijenja personalni sastav Komisije zbog odlaska na nove dužnosti nekih od njenih članova ili odlaska u penziju.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.