BANJALUKA, BRISEL - BiH i Srbija imaju najveći potencijal da do 2030. godine povećaju udio zelene energije u ukupnom energetskom miksu, kažu u Evropskoj komisiji.
Oni ističu da se od obnovljivih izvora energije na zapadnom Balkanu najviše koriste hidropotencijali i biomasa, ali da se očekuje da će solarne elektrane i vjetroparkovi najviše rasti u budućnosti. Ako se uzmu postojeći resursi u hidroenergiji, u Evropskoj komisiji ocjenjuju da će uz solarnu i energiju vjetra BiH i Srbija najviše rasti.
"U apsolutnim brojevima, najviše bi trebalo da rastu BiH i Srbija, a u relativnom odnosu najviše će rasti BiH i Kosovo", ocjenjuju oni.
Međutim, ako uzmemo posljednji izvještaj Evropske komisije, koji je objavljen u oktobru prošle godine, ocijenjeno je da u 2020. nije bilo značajnijih investicija u ovoj oblasti zbog političke nestabilnosti.
"I transport i energetika su trpjeli negativne posljedice zbog političke nesigurnosti. Kašnjenje u formiranju vlasti je ne samo poremetilo planirane investicije u transportnu i energetsku infrastrukturu, nego je takođe uticalo na pristup međunarodnim finansijskim tržištima. Dalje, neophodni koraci ka modernizaciji regulatornog okvira za energetiku kasne. Kao rezultat, tržišta za električnu energiju i gas su i dalje fragmentirana, a i dalje dominiraju postojeće kompanije", naglašeno je.
I Janez Kopač, generalni sekretar Energetske zajednice, u intervjuu za Centar za životnu sredinu ističe da BiH kasni po pitanju dekarbonizacije, a sličnu ocjenu iznio je u nedavnom intervjuu za "Nezavisne novine", posebno kritikujući planove bh. vlasti što i dalje insistiraju na elektranama na ugalj.
U Evropskoj komisiji za "Nezavisne novine", pak, kažu da je jedna od ključnih kočnica u razvoju obnovljivih izvora energije preniska cijena struje, za koju ističu da je često niža od troškova generisanja električne energije.
"U cijelom regionu više od polovine biomase se loži u tradicionalnim šporetima. Tranzicija ka centralizovanim grejnim stanicama ili ugradnja efikasnih bojlera za biomasu u građevini bi mogle dovesti do velikih ušteda, ali razvoj je otežan usljed energetskog siromaštva i ograničenosti centralnih grejnih sistema", navode u Evropskoj komisiji.
Ovim pitanjima će se, u organizaciji Energetske zajednice, sljedeće sedmice baviti lideri regiona s predstavnicima EZ i EU na sastanku o energetskoj tranziciji regiona na zapadnom Balkanu i u Ukrajini, kojima dominira proizvodnja uglja. U BiH to su regioni oko Tuzle, Gacka i Ugljevika, a razgovaraće se o modalitetima finansijske pomoći EU kako bi se ovi regioni učinili nezavisnim od industrije povezane s ugljem.
Kako su objasnili iz Energetske zajednice, ovaj projekat je udruženi napor Evropske komisije, Energetske zajednice, Svjetske banke, Evropske banke za obnovu i razvoj, Koledža Evropa i Vlade Poljske.
"Cilj je da se pomogne razvoj tranzicionih strategija i projekata kako bi se započela tranzicija ka budućnosti bez velike količine karbona u ovim regionima, koji izrazito zavise od uglja", naglašeno je.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.