BANJALUKA - Zajedničke institucije BiH, koje su lani povećale potrošnju, uprkos udaru ekonomske krize i budžetskim uštedama većine evropskih zemalja, iduće godine planiraju dodatni rast troškova i administracije.
Državne institucije prošle godine su, ignorišući potrese u privredi i probleme u naplati javnih prihoda, povećale broj službenika za 700 i ukupne rashode za oko osam odsto u odnosu na 2009, te planiraju nastaviti tim putem.
Ministarstvo finansija i trezora BiH je na sjednici Fiskalnog savjeta predložilo budžet zajedničkih institucija za iduću godinu u iznosu od 1,042 milijarde KM, što je za 14 miliona KM više u poređenju s lanjskim budžetom, uz zapošljavanje novih 280 činovnika.
Ekonomisti kažu da se rast državne administracije obično pravda jačanjem centralnih institucija, kao potrebe evropskih integracija BiH, ali da to i nije tako.
"To je više političko nego finansijsko pitanje, ali je sigurno da nema potrebe da institucije 'jedu' unaprijed, odnosno zapošljavaju masu službenika na sprovođenju evropske prakse, a zapravo se nalazimo tek na početku evropskog puta", kaže Goran Radivojac, profesor Ekonomskog fakulteta u Banjaluci.
Koliko je državna administracija rastrošna, potvrđuje podatak da će Vlada RS ove godine za plate 34.000 entitetskih funkcionera i službenika izdvojiti 627,3 miliona KM, dok će institucije BiH, koje imaju 11.600 manje zaposlenih, na njhova primanja potrošiti 44 miliona KM više. To znači da prosječna plata činovnika u RS iznosi 1.538 KM, a u zajedničkim institucijama čak 2.497 KM.
Radivojac smatra da bi državne institucije trebalo da dijele sudbinu nižih nivoa vlasti, od entiteta, kantona do opština, koje su zbog ekonomske krize u manjoj ili većoj mjeri sprovodile politiku štednje.
"Međutim, naš veliki problem je to što političari nisu stimulisani da budu štedljivi i onda dobijamo nerealne projekcije budžeta", istakao je on.
Predstavnici privrednih sindikata rast državne administracije ocjenjuju drskim i apsurdnim u situaciji kada hiljade radnika u preduzećima ostaju bez posla nakon što je recesija redukovala, pa čak i obustavila proizvodnju u mnogim preduzećima.
"Prosto je nevjerovatno, pa čak i bezobrazno, povećavati administraciju i javnu potrošnju dok privreda grca u problemima koje ne rješavaju ti isti službenici. Političari su, očito, administraciju proglasili strateškom granom državnog razvoja, a ne metalsku industriju, energetiku ili poljoprivredu", kazao je Obrad Belenzada, predsjednik Konfederacije sindikata RS.
On kaže da su zajedničke institucije "rupa bez dna", te da nemaju opravdanje ni moralno pravo da povećavaju troškove s obzirom na mnoge slučajeve rasipništva koje je utvrdila državna revizorska služba.
Kao najilustrativniji slučaj izdvaja se Ministarstvo inostranih poslova BiH, čiji su troškovi putovanja u prošloj godini iznosili 2,2 miliona KM, od čega većina na dnevnice i smještaj u inostranstvu. Uočeno je da je u nekim slučajevima, umjesto nalogom odobrenog korištenja avio-prevoza ekonomskom klasom, korištena skuplja biznis klasa, te je redovna pojava da se prilažu računi za smještaj u hotelima visoke kategorije.
Troškovi reprezentacije najbolje ilustruju kako se lagodno živi u MIP-u, jer je samo u sjedištu potrošeno 265.000 KM, najčešće zbog gošćenja u restoranima. Poznat je slučaj da je ministar Sven Alkalaj u jednom restoranu za noć potrošio 7.000 KM zbog proslave rođendana šefice njegovog kabineta Emine Merdan.
Zvaničnici RS su na sastancima Fiskalnog savjeta BiH isticali su da su planirana sredstva budžeta institucija BiH predimenzionirana, ukazujući da su veća po gotovo svim stavkama u odnosu na budžet RS. Posebno su uočljiva velika sredstva za tekuće i kapitalne troškove državnih organa koji su veći nego u RS za čak 213,5 miliona KM, odnosno 29 odsto.
Goran Radivojac
To je više političko nego finansijsko pitanje, ali je sigurno da nema potrebe da institucije "jedu" unaprijed
Obrad Belenzada
Političari su, očito, administraciju proglasili strateškom granom državnog razvoja, a ne metalsku industriju, energetiku ili poljoprivredu
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.