SARAJEVO, BANJALUKA - Bez velike finansijske pomoći Evropske unije Bosna i Hercegovina neće moći uraditi proces dekarbonizacije, a takse za proizvode koji su nastali iz prljave energije plaćaće se već za nešto više od godinu dana.
Ovo znači da će električna energija u Bosni i Hercegovini sigurno poskupjeti naredne ili 2026. godine.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina bi uskoro mogla biti suočena s ekonomskom katastrofom, ako ne počne sprovoditi reforme za pripremu Mehanizma za karbonsko prilagođavanje na granicama (CBAM), nove evropske šeme čija će puna primjena početi 2026. godine.
Luiđi Soreka, novoimenovani ambasador EU u BiH, kazao je nedavno u intervjuu za "Nezavisne novine" da će se CBAM primijeniti na Bosnu i Hercegovinu od 1. januara 2026. godine, s tim da se njegova primjena može odgoditi do 2030. godine ako BiH preduzme određene mjere.
"Jedna od takvih mjera je usvajanje sistema trgovine emisijama, kao što to imate u EU. Takav sistem postavlja ograničenje emisija u pojedinim oblastima za određene privredne grane. Emisije se zatim prate i sistem izdaje 'dozvole' kao neku vrstu valute koju kompanije dobijaju da pokriju svoje emisije. Kompanije koje nemaju dovoljno 'dozvola' da pokriju svoje emisije mogu ili smanjiti svoje emisije ili kupiti dodatne 'dozvole' od druge kompanije. Granica se takođe redovno smanjuje i izdaje se manje 'dozvola', što tjera kompanije da smanjuju emisije i traže čistija rješenja", kazao je Soreka.
Almir Bečarević, stručnjak za energetiku, istakao je da BiH ne može sama da izvrši procese dekarbonizacije za 10 godina, a ne za nešto više od godinu dana.
"Ovo je realna stvar. Bez pomoći EU kroz grantove, a jednim dijelom i kredite, realno nije uopće moguće da se izvrši kompletna prilagodba našeg elektrosektora. Ovom dinamikom kojom radi 'Elektroprivreda BiH', a to je puževim korakom, to se neće desiti za pet, 10 godina. Mi smo ušli nespremni u ovaj proces, koji počinje od 1. januara 2026. godine. Cijene struje će sigurno ići ka gore. Sad je samo stvar tajminga kada će doći do poskupljenja, da li će to biti početkom ili krajem 2025. godine, ili početkom 2026. godine", rekao je Bečarević.
Edhem Bičakčić, predsjednik Regionalnog ogranka Međunarodno savjeta za velike električne sisteme (SEERC) i stručnjak za energetiku, kazao je za "Nezavisne novine" da, prema do sada urađenom poslu od strane BiH, izgleda da ćemo plaćati takse.
"Da naša privreda ne bi plaćala izvozne takse, odnosno naše željezare, cementare, to jeste svi veliki potrošači električne energije, mislim da se to treba zatvoriti unutar elektroenergetskog sistema, odnosno naći način kako da oni ne osjete te takse. Koliko imam informaciju, to 'Elektroprivreda BiH' i čini nekim smanjenim tarifama, kako bi se pripremila za ovaj period. Vjerujem da i druge dvije elektroprivrede to čine. Ipak, ovo će iziskivati određene promjene tarifnog sistema, ali neće to biti za domaće potrošače u nekom drastičnom obimu. Mi moramo ući u energetsku tranziciju, ali dugoročno. Takođe, imaju fondovi EU za ovu oblast, koju koriste zemlje poput Poljske. Mi moramo tražiti pomoć, koristiti je i efikasno implementirati te projekte", zaključio je Bičakčić.
Nedavno je i Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva Republike Srpske, rekao je da je Vlada RS aktivan učesnik u ovome, ali da ne mogu sve sami završiti.
Vlada je uradila mnogo koraka da se krene u rješavanje ovog problema, a imamo mnogo investicija u oblasti solarne energije. Očekujem da će evropske institucije izdvojiti mnogo više novca za procese dekarbonizacije kod nas", naglasio je Đokić.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.