Sve je više prodavnica za neposrednu kupoprodaju investicionih poluga zlata i dukata.
Sve to ne iznenađuje, jer je zlato, čija vrijednost u posljednje dvije decenije porasla šest puta siguran zalog za višak novca. Pored zlata, ulaže se i u nekretnine.
Što mračniji međunarodni odnosi to svjetlije zlato. Tako reaguju investitori, ali i fizička lica na sve veće nestabilnosti finansijskog tržišta u Americi, evrozoni ili tržištu kriptovaluta.
Neiskopanog zlata na planeti ima sve manje i za razliku od novca i hartija od vrojednosti - ono je fizički dostupno.
Valter Helholfinger već nekoliko decenija drži prodavnice u Beču gdje prodaje zlato u polugama baš kao cigarete u kiosku. Zbog sve veće tražnje širi posao na region.
"Sve je prolazno, a zlato ostaje. Imam porodičnu firmu i znam da je u Srbiji skoro svaka kuća imala po neki zlatnik, najčešće Franca Jozefa koji je darivan novorođenčadi", kaže Valter Helholfinger.
Navodi da ga ne iznenađuje atraktivnost zlata, jer se ono u fizičkom obliku pokazalo otpornijim od štednje.
"Na njega ne plaćate PDV, a nemate ni velike provizije kao kod kupoprodaje lomljenog zlata. Za razliku od zlata na berzi, čija cijena naglo skače ili pada zbog špekulacija, kod poluga to nije slučaj", ističe Helholfinger.
Cijena zlata neprestano raste
U nedostatku investicionih mogućnosti dokazano je da cijena zlata neprestano raste.
Profesor Univerziteta Singidunum Nikola Stakić napominje da se za istu polugu zlata prije 50 godina mogla da se kupi prosječna nekretnina u Americi što se nije promijenilo do danas.
"Zlato kao investicioni oblik aktive mora da ima čistoću od 99 odsto i naš narod kulturološki uz nekretnine voli da ga ima".
I Jorgovanka Tabaković je nedavno obijelodanila da je Narodna banka Srbije kupila još pet tona zlata i da je sa 46 i po tona rezervi - Srbija zemlja sa najvećim rezervama zlata u regionu.
Tabaković: Problem sa nekretninama nisu kamate već trgovačke marže
Osim zlata guvener NBS priznaje da fizička lica nemaju mnogo investicionih mogućnosti, pa se građani za sada odlučuju da ulažu u nekretnine.
To je podiglo cijene stanova koji su se kupovali za gotovinu, što je poskupjelo cijenu kvadrata, ali i smanjilo uzimanje stambenih kredita.
"Ne mora se posedovati zlato ali treba da postoji i druga investiciona mogućnost koja građanima omogućava da zarade novac ali ne samo da zidaju zgrade koje u Beogradu imaju cene koje se mere kao u najskupljoj svetskoj metropoli", kaže guverner NBS Jorgovanka Tabaković.
"Ako su kvadrati za zaposlene u bezbednosnim strukturama bili značajno jeftiniji, nema opravdanja da su u slobodnoj prodaji naplaćuju po višim cenama", napominje guvernerka.
Kako je navela, to onemogućava građanima da dođu do kredita i onda se problem svali na bankarske kamate.
Guvernerka najavljuje da će u okviru formiranja radne grupe za analizu trgovačkih marži uključiti i pitanje visokih marži u građevinstvu jer visina kamata na stambene kredite više ne može da prati cijene kvadrata, prenosi RTS.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.