BANJALUKA - Ekonomski učinak Bosne i Hercegovine premašio je očekivanja u drugom tromjesečju 2021. godine uz oporavak na spoljnim tržištima, snažnu ekspanziju domaće privatne potrošnje, potpomognutu efektom niske baze.
Objavila je ovo danas Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) u svom najnovijem izvještaju o regionalnim ekonomskim perspektivama.
"Izvoz robe i usluga porastao je za više od 50 odsto u realnom iznosu u odnosu na prethodnu godinu usljed snažnog oporavka EU, glavnog izvoznog tržišta BiH, i premašio je nivo iz 2019. kako u realnom, tako i u nominalnom smislu. Kratkoročni pokazatelji trgovine i industrije ukazuju na nastavak ekspanzije industrijske proizvodnje i usluga u trećem kvartalu", ističe se u izvještaju.
Banka očekuje da će privreda BiH porasti za 4,5 odsto 2021. i tri odsto 2022. godine.
Kada je u pitanju region zapadnog Balkana, EBRD je podigla svoju prognozu za 2021. godinu na 6,4 odsto.
Značajna revizija prognoze za 2021. je najviše, kako se navodi, zasnovana na rezultatima ostvarenim u prvoj polovini godine koji su bili bolji od očekivanih, kao i naznakama nastavka rasta tokom trećeg kvartala.
Industrijska proizvodnja i rastući izvoz u zemlje EU podržavaju rast u Bosni i Hercegovini, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji, dok su privrede Albanije, samoproglašenog Kosova i Crne Gore imale koristi od snažnog oporavka u ugostiteljskom sektoru tokom ljetnih mjeseci. Oporavak je takođe zasnovan na ekspanziji privatne potrošnje usljed rastućeg nivoa doznaka iz inostranstva, povećanja plata i rasta kreditne aktivnosti u većini privreda regiona.
Pojedinačno, EBRD predviđa Srbiji privredni rast u ovoj godini od 6,5%, Albaniji 8%, Kosovu 7,7%, Crnoj Gori 12,3% te Sjevernoj Makedoniji 4%.
Slično kao i u ostalim regionima EBRD-a, i na zapadnom Balkanu potrošačke cijene su u postepenom rastu od početka 2021. godine usljed povećanja cijena hrane i energenata. Fiskalna politika ostala je akomodativna, a stope monetarne politike na istorijski najnižim nivoima kako bi se podržao ekonomski oporavak, međutim, kako upozoravaju iz EBRD-a, vjerovatnoća zaoštravanja raste s obzirom na i dalje rastuće nivoe cijena i trendove u evrozoni.
Ana Krešić, regionalni ekonomista EBRD-a za zapadni Balkan, rekla je da iako su znaci ekonomskog oporavka na zapadnom Balkanu do sada bili snažni, ostaju značajne neizvjesnosti, posebno one vezane za budući tok pandemije i potencijalno pogoršanje spoljnih faktora.
Predviđa se da će ekonomije širom regiona, u kojima EBRD ulaže, ove godine rasti u prosjeku za 5,5 odsto. Iako ovo predstavlja reviziju naviše od 1,3 procentna poena u odnosu na junsku prognozu nakon dobrog učinka u prvoj polovini godine, EBRD upozorava na rizike koji su pred nama.
"Ovo je gorko-slatki oporavak. Prva polovina 2021. donijela je snažan skok, ali sada vidimo sve više razloga za zabrinutost. Dok visoke cijene robe idu u korist izvoznicima, one dosta opterećuju trgovinski bilans uvoznika. Snabdijevanje pristupačnom energijom kada ulazimo u zimski period postaje ozbiljna briga, posebno zato što je prostor za manevar vlada ograničen", istakla je Beata Javorčik, glavni ekonomista EBRD-a.
Fiskalna ranjivost država se povećala zbog sprovođenja velikih paketa podsticajnih mjera kao odgovor na krizu kovid-19. Javni dug u regionima EBRD je s tim u skladu porastao u prosjeku za 13 procentnih poena BDP-a od kraja 2019. godine. Iako su troškovi zaduživanja u većini privreda ostali ispod nivoa koji su bili prije krize, u nekim zemljama su naglo porasli.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.