Prosječan međugodišnji rast potrošačkih cijena u prvoj polovini 2024. godine iznosio je 5,0 odsto, a na ovu inflaciju najviše su uticali struja za domaćinstvo, meso, gorivo, duvan, alkoholna pića, lijekovi i cijene obroka u restoranima i prodavnicama brze hrane, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS) Srbije.
U publikaciji Zavoda, Trendovi, II kvartal 2024 dodaje se da je ukupno učešće ovih grupa proizvoda u međugodišnjoj stopi rasta potrošačkih cijena u prvom polugodištu iznosilo 51,5 odsto.
Analizom strukture ukupne cijene hrane i bezalkoholnih pića dolazi se do podatka da je međugodišnji rast cijene mesa od 7,5 odsto imao ubjedljivo najveći uticaj na rast cijene hrane, ali i na ukupnu inflaciju, uz rast cijene električne energije za domaćinstva, prenosi Tanjug.
U ukupnoj strukturi cijene hrane i bezalkoholnih pića cijena mesa zadržala je ubjedljivo najveće učešće od 50,3 odsto, u poređenju sa ostalim komponentama hrane i pića.
Najveći uticaj na rast cijene mesa imali su sušeno, dimljeno i usoljeno meso, prije svega slanina i kobasice od svinjskog, goveđeg i miješanog mesa, kao i svinjsko meso.
Kao i u prvom i u drugom kvartalu jedina vrsta mesa koja je imala deflatoran uticaj na ukupnu cijenu mesa bilo je živinsko meso.
Uporednom analizom cijene mesa sa drugim zemljama može se zaključiti da je cijena mesa u Srbiji bila na istom nivou kao u Danskoj, Španiji, Hrvatskoj, Kipru, Portugaliji, Slovačkoj, Albaniji i Turskoj, dok je u poređenju sa cijenom mesa u ostalim zemljama u regionu Rumuniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Bugarskoj bila veća u prosjeku za oko 17,8 odsto.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.