BERLIN - Ako postoji nešto čega se Nijemci boje, to je onda prazan novčanik.
Već treći put za redom, strah od većih troškova života na vrhu je ljestvice njemačkih strahova.
To je rang-lista koju objavljuje osiguravajuća kuća "R+V-Versicherung".
Nijemci su skeptični, bez obzira na zvanične navode o tome da inflacija kontinuirano opada, da firme svojim zaposlenicima isplaćuju premije s ciljem amortizacije inflatornih skokova, odnosno da se sklapaju novi, bolji kolektivni ugovori.
Ultimativni indikator straha nalazi se na kasi u supermarket. To je strah da u kolicima za istu količinu novca neće završiti ista količina roba kao ranije, a zbog činjenice da je opala kupovna moć.
"To je zaista duboko uvriježeni strah u Njemačkoj. Za 33 godine istraživanja, strah od porasta troškova života najčešće je bio broj 1 u našoj studiji. Ukupno se to dogodilo 14 puta. Čim cijene rastu, taj strah je opet tu", kaže voditelj studije Griša Brover - Rabinovič za Deutsche Welle.
Pritom se raspoloženje Nijemaca u 2024. sve u svemu nešto malo i popravilo, koeficijent svih izmjerenih strahova opao je za tri procenta.
Strah od porasta troškova života opao je za čak osam odsto u odnosu na prošlu godinu. To je pozitivan signal, sa kojim autori studije nisu baš računali.
"Oni su u okviru studije ispitali 2.400 ljudi. Zaista nas je iznenadilo da su, sveukupno gledano, brige većine ljudi u Njemačkoj u padu, pogotovo zbog činjenice da se u medijima vode žestoke diskusije oko toga. Nije nas iznenadilo da su i dalje znatno izražene brige po pitanju ekonomske situacije. A u kontekstu velike debate oko doseljavanja, nije nas iznenadilo ni to da su te dvije teme na vrhu liste", kaže Brover - Rabinovič.
Šta uznemirava Nijemce?
Što se tiče migracija, dva straha su završila na samom vrhu liste: na drugom mjestu je strah od toga da država ne može na adekvatan način da riješi situaciju s velikim brojem izbjeglica i migranata.
A na četvrtom mjestu je strah od mogućih napetosti zbog dolaska stranaca u Njemačku.
Uprkos tome, aktualni nivo zabrinutosti ipak je niži od rekordne, koja je zabilježena 2016, na vrhuncu doseljevanja, kada je i najviše ljudi došlo u zemlju.
Zanimljiv detalj iz aktuelne studije je sljedeći: migracije više briga zadaju ljudima u istočnoj Njemačkoj, nego na zapadu zemlje.
Na trećem mjestu je strah od toga da stanovanje ljudima više neće biti priuštivo.
"Prije dvije, tri godine u Njemačkoj je bilo mnoštvo demonstracija zbog toga. Trenutno ih nema, zato što su neke druge teme u prvom planu. Ali, istina je da se ljudi svuda u Njemačkoj suočavaju sa tim problemom, da to vrlo pažljivo registruju. Pokušajte samo u Berlinu, Frankfurtu, Minhenu ili Diseldorfu da pronađete stan, pa pogledajte cijene iznajmljivanja", kaže Brover - Rabinovič.
Mediji mogu pojačati strahove
Na listi top 10 strahova nalaze se još dvije ekonomske teme: zabrinutost od mogućeg rasta poreskih stopa ili smanjenja državnih doprinosa, koja je na 5. mjestu, a na osmom je strah od pogoršanja ekonomske situacije.
U tom kontekstu trebalo bi napomenuti da je njemački BDP po glavi stanovnika, kada se uzme korigovana stopa, odnosno razvoj kupovne moći, globalno gledano pao na 21. poziciju. To pokazuju najnoviji podaci "World Economic Outlooka", koji izdaje Međunarodni monetarni fond.
Da li je moguće da mediji podstiču strah od praznih novčanika na kraju mjeseca, odnosno strah od toga da Njemačka neće moći da riješi pitanje migracije, da stvari izmiču kontroli, kako neki tvrde?
"Naravno da mediji svojim izvještavanjem utiču i na strahove ljudi. To uočavamo već 33 godine, otkako sprovodimo našu studiju. I to redovno. Ali, istovremeno je činjenica da i ljudi veoma osjetljivo reaguju na stvarne događaje, recimo rast cijena ili na terorističke napade", kaže Brover - Rabinovič.
Zbog toga je u odnosu na prošlu godinu najviše porastao strah od terorizma i političkog ekstremizma. Nijemce naročito zabrinjava islamistički terorizam, a nakon njega odmah i strah od desnog ekstremizma. U aktuelnoj studiji nije toliko izražen strah od poplava ili prirodnih katastrofa, kakve su se događale tokom ove godine.
"Strah od prirodnih katastrofa pao je na 13., a strah od klimatskih promjena na 15. mesto. Ljudi su sada fokusirani na neke druge stvari. U 2010. je strah od prirodnih katastrofa bio na vrhuncu, tada je bio veći za 20 procenata nego danas", kaže Brover - Rabinovič.
Poruka njemačkim političarima
Njemački političari i političarke bi aktuelnu studiju trebalo pažljivo da pročitaju, jer su i oni predmet studije, a pozicionirani su na uočljivoj poziciji.
Strah od toga da predstavnici naroda nisu dorasli poslu kojim se bave, koji je na 6. poziciji, izraženiji je na primjer od straha od stvaranja jaza u društvu. To je za autore studije katastrofalna ocjena.
"Svaka druga osoba smatra da političarke i političari više nisu u stanju da riješe naše probleme, da je to previše za njih. Mi u okviru studije pitamo i koju bi im ocjenu dali od 1 (najbolja) do 6. Prosječna ocjena za njih je: 4. Pritom bi im svaka treća osoba dala peticu ili šesticu. To je stvarno zabrinjavajuće", navode autori.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.