Od toga da ih nekada gledaju kao zaštićene bijele medvjede, do zamjerki da rastu na čia sjemenkama, avokadu i smutiju- mlađe generacije se, po tradiciji, omalovažavaju i percipiraju kao slabije, manje vrijedne, manje ambiciozne i one koje baš i ne treba mnogo toga pitati.
Ali, da li zaista ima istine u tome da su milenijalci i generacija Z slabiji od bumera? Da li generacijski jaz opravdava ovakvo mišljenje podjednako kao i gledanje sa visine na mlade?
Stručnjaci vjeruju da bejbi bumeri (rođeni otprilike između 1946. i 1964.) i generacija iks (rođeni između 1965. i 1980.) prestrogo sude o generacijama koje su ih naslijedile i često ih mjere prema standardima koji su odavno prestali da budu norma.
Jaz je dio ljudske prirode
Ljudi se hiljadama godina žale na "mlađe generacije" i to je na neki način nerazdvojni dio ljudske prirode.
"Tendencija odraslih da omalovažavaju karakter mladih dešava se vijekovima unazad", kaže za BBC Piter O’Konor, profesor na Kvinslendskom tehnološkom institutu.
Istovremeno, istraživanja pokazuju da hiljade Amerikanaca vjeruje da "djeci ovih dana" nedostaju pozitivne osobine koje učesnici povezuju sa starijim generacijama. Tu se prije svega misli na spremnost da se podnesu žrtve za neke više ciljeve, da se angažuje i bude jak.
Društvene mreže nameću nove standarde
Jedna studija iz 2010. koja je ispitivala milenijalce koji su diplomirali između 2004. i 2008. pokazala je da imaju više osobina povezanih sa niskom jačinom ličnosti od ljudi koji su diplomirali pre 1987. Druga istraživanja su pokazala da je potreba za priznanjem povećana kod mlađih generacija, dok jedna studija iz 2012. sugeriše da su mladi više egocentrični.
Ipak, za mnoge stručnjake, ovi rezultati i podaci ne ukazuju na to da su mlađe generacije slabije od starijih. Jednostavno stvari su nemjerljivo drugačije. Na primjer generacije koje su odrastale bez pametnih telefona, teško mogu da shvate složenost odrastanja na društvenim mrežama. Kao što je danas teško objasniti da su žene do prije nekoliko decenija bile obespravljene, da se nije gledalo blagonaklono na mješovite brakove…
"Prethodne generacije su učene da potiskuju, umjesto da budu ekspresivne. To izaziva razdor u percepciji. Za njih je to izraz slabosti i ranjivosti, ne snaga", kaže dr Karl Nasar, stručnjak za mentalno zdravlje koji objašnjava da smo kao ljudska vrsta "skoro primorani da osuđujemo ljude koji su odrasli u drugačijem vremenu od nas".
Nasar savjetuje i da se razlike poštuju, a ne produbljuju i ne koriste za ismijavanje i međusobno ruganje, prenosi Politika.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.