Različiti oblici zlostavljanja, prirodne katastrofe, rat ili izbjeglištvo su jako stresne i teške situacije, ali za neke osobe i izvori traume.
Na pitanje da li ste srećni, relativno je lako dati odgovor.
Sekstorzija se definiše kao prijetnja dijeljenjem nečijih eksplicitnih, intimnih fotografija ili video-snimaka seksualne prirode bez pristanka osobe, obično u svrhu dobijanja još fotografija, seksualnih činova, novca itd.
Utvrđeno je da posjedujemo nekoliko memorijskih domena, koji su zaduženi za skladištenje različitih vrsta informacija.
Korsakovljeva psihoza ili Korsakovljev sindrom predstavlja teški psihički i degenerativni poremećaj mozga, koji se javlja u kasnijem stadijumu alkoholizma. Etiologija ovog sindroma razlikuje se od ostalih oblika amnezije. Korsakovljev sindrom nastaje usljed manjka vitamina B1 (tiamina) u organizmu, što je posljedica dugogodišnje zloupotrebe alkohola, te zbog toga najčešće pogađa starije odrasle osobe.
U toku svakog dana dešava nam se da izvodimo dvije ili više radnji, tzv. multitasking. Te aktivnosti, na primjer, mogu da obuhvataju korištenje telefona tokom vožnje automobila, ili slušanje muzike kada učimo itd. Istovremeno obavljanje više aktivnosti ima svoje prednosti, ali i mane.
Da li ste se ikada zapitali u kojoj mjeri pažnja utiče na to da li će neko biti uspješan ili manje uspješan sportista, ili se neće baviti sportom uopšte?
Svakodnevno se susrećemo sa stvarima koje je potrebno da naučimo i zapamtimo, bilo da je to učenje razlomaka, novog jezika, poslovno usavršavanje, upotreba nove aplikacije na telefonu ili slično.
Kada bismo vas pitali da nam opišete vaše vjenčanje, dan kada ste diplomirali, neki izuzetno tužan događaj poput gubitka bliske osobe ili da nam kažete šta ste radili prošle sedmice u ovo vrijeme, vjerovatno biste se mnogo lakše i brže sjetili te sa više detalja opisali prve tri situacije, nego posljednju. Zbog čega je to tako?
Disocijativna fuga predstavlja jedan od oblika amnezije, koja podrazumijeva gubitak identiteta, pri čemu se osoba ne sjeća ničega iz prošlosti.
Kada je ruski fiziolog Ivan Pavlovič Pavlov 1890. godine uočio specifičan fenomen salivacije kod pasa, ne samo na hranu koju dobijaju, nego i na prisustvo osobe koja tu hranu donosi, sigurno nije mogao pretpostaviti da će to otkriće imati toliki značaj u savremenim istraživanjima psihologije učenja.
Kao reakcija na prve nagonske teorije motivacije, koje su cjelokupno ljudsko ponašanje redukovale na manji broj nagona, sredinom prošlog vijeka javlja se potreba da se razviju teorije koje bi ljudsko ponašanje objasnile pojmovima, kao što su težnja za novinom, radoznalost, eksploracija, uživanje u aktivnosti.
Šta nam prvo padne na pamet kada čujemo reč autizam? Da li su to Forrest Gump, Kišni čovek, osoba koja ne može da funkcioniše u društvu ili jednostavno ne posedujemo dovoljno znanja o ovoj temi?
Strah od javnog nastupa, tzv. trema, jedan je od najizraženijih socijalnih strahova s kojima se ljudi susreću. Ovaj strah se može javiti u različitim situacijama - dok smo u školi, na fakultetu, na poslu ili kada treba da komuniciramo sa većim brojem ljudi.
Kada se govori o donošenju odluka, mnogi ljudi smatraju da donose odluke koje će im u budućnosti donijeti maksimalnu dobit uz minimalne troškove.