Vizuelna umjetnost

Izložba radova "S one strane nevidljivog" Jelene Vučić u Prijedoru

Izložba radova "S one strane nevidljivog" Jelene Vučić u Prijedoru
Foto: Ustupljena fotografija | Izložba radova "S one strane nevidljivog" Jelene Vučić u Prijedoru

PRIJEDOR - Izložba radova pod nazivom "S one strane nevidljivog" autorke Jelene Vučić biće otvorena 1. oktobra u prijedorskom Muzeju Kozara s početkom u 19 časova.

Kako su saopštili organizatori, riječ je o multimedijalnim radovima Vučićeve, nastalim na master studijama koji preispituju ženske principe kroz biološke matrice, ali i ukazuju na kosmički i duhovni entitet ženskog principa.

"Kroz ovaj rad se redefiniše način na koji je ženski reproduktivni organ predstavljan u istoriji umjetnosti, prelazeći od objektizovane i skrivene slike do božanskog i simboličnog prostora. Centralni motiv izložbe je koncept vječne utrobe 'uteroboros', koji u radovima dobija beskonačne dimenzije, prostirući se između granica fizičkog i metafizičkog, ovozemaljskog i onostranog", dodali su organizatori.

Naveli su da radovi na ovoj izložbi redefinišu jedan novi oblik ženskog reproduktivnog organa koji dosad nije bio predstavljan kao nešto božansko, manje objektizovano i manje skriveno.

"U zavisnosti od djela, ova utroba rastače svoje fizičke granice, na pojedinim mjestima postajući personifikacija zvjezdanog neba, izvora svakog materijalnog i metafizičkog života, dok na drugim biva termin za granicu između ovostranog i onostranog. Ova rasklopljena materica kao nit, ili nejasni okvir pulsira tiho između dvije krajnosti u ovom paradoksu", saopštili su iz organizacionog tima.

Zidovi prostora su podijeljeni crtežom "Ni iznutra ni spolja", što ih čini "prokrvljenim" roze bojom membrane materice koja ima težnju za proliferacijom, odnosno umnožavanjem.

"Crtež svojom dužinom i dinamikom upućuje na bespočetnost materice iz koje se iznova rađaju novi životi. Ovako oživljena površina zida postaje lokus, više nije samo pasivni nosilac umjetnosti, već, takođe, površina galerije pulsira kao tkivo prožeta estetskim silama. Kao da i sama ćelija endometrijumskog tkiva biva gradivna jedinica muzeja", istakli su organizatori izložbe.

Saopšteno je da zvukovi iz animacije i digitalizovani otkucaji srca autorke dodatno naglašavaju materičnu skučenost.

"Fuzija zvukova povećava gustinu unutrašnjosti galerije naspram njene spoljašnjosti, jednako kao što je i uterus viskozan i ljepljiv prema opisima teoretičarke Meri Daglas. Ovaj materični organ dobija jedini 'izlaz' u vidu rada 'Usud' koji polazi iz zida i kao truba najavljuje dolazak novog života", zaključeno je u saopštenju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Najčitanije