Problemi boračke populacije u FBiH ne mogu biti riješni dok ne bude napravljena baza podataka kako bi bilo utvrđeno ko prima naknade po više osnova i iz raznih budžeta.
Ocijenila je ovo Suada Hadžović, zastupnica SDP BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH i bivša ministrica za boračka pitanja.
Naglasila je da Vlada FBiH ne smatra borce istinskim partnerima, niti ovu populaciju treba smatrati socijalnom kategorijom. Ona shvata ogorčenost boraca koji su prevarani 2006. godine, kada im je, kaže, ova vlast obećala sve, a sada im to oduzima.
Hadžovićeva ističe da reforma u oblasti boračko-invalidske zaštite mora biti provedena usvajanjem posebnih zakona koji će pojedinačno definirati prava kako boraca tako i socijalno ugroženih kategorija. Predlaže tri zakona koja će to regulisati, a samo jedan bi predviđao imovinski cenzus, ali ne za borce.
NN: Da li je neophodna reforma u oblasti boračko-invalidske zaštite?
HADŽOVIĆ: Reforma jeste neophodna, ali ne na ovakav način. Mora biti realizirana prestruktuiranjem javne potrošnje. Dovoljno je samo da pogledate izvještaj Ureda za reviziju pa će vam biti jasno kako reforma može biti provedena. Po tom izvještaju evidentno je netransparentno trošenje novca za kojekakve opravke ili bahato investiranje. Zašto nema prihoda od koncesija ili aktivnosti da se uberu svi drugi porezi kako bi dubioza budžeta u ovom trenutku bila sanirana? Što je najgore, boračku populaciju Vlada ne uzima ozbiljno kao partnere. Borci traže da budu aktivni sudionici u rješavanju svoje sudbine. Pripadnici boračkih kategorija nisu socijalni problemi. Kroz zakone koji regulišu njihova prava država treba da iskaže svoj odnos prema njihovom žrtvovanju za ciljeve odbrane. Oni su se unaprijed opredijelili da svoje dijelove tijela i život polože. To žrtvovanje ne smije na ovakav način biti regulisano.
NN: Na koji način je onda moguće provesti reformu?
HADŽOVIĆ: To je moguće riješiti usvajanjem tri zakona. Stav stranke iz koje dolazim je da prvo treba biti usvojen zakon o naknadama i invalidninama po osnovu stepena invalidnosti i bez obzira na uzroke nastanka invaliditeta. Pravo po tom zakonu bi ostvarivali i civilni i vojni invalidi. Statusno pitanje učešća u odbrani trebalo bi da bude riješeno posebnim zakonom. Pravo po ovom zakonu ljudi bi ostvarivali na osnovu odrđenih kriterija i ne bi za sve bilo jednako. Kad se radi o socijalnom statusu, tu treba biti usvojen zakon o socijalnom minimumu ispod kojeg nijedan građanin, bio on borac ili civil, ne smije ići. Od države bi trebalo da imaju zagarantovan minimum. U prva dva zakona cenzusa ne bi bilo.
NN: Smatrate li da među borcima ima nelegalnih korisnika?
HADŽOVIĆ: I dok sam ja bila federalna ministrica za pitanja boraca pokazalo se da takvih ima mnogo. SB je 2002. godine od mene, pa i Vlade FBiH, tražila da primanja bivših boraca budu uslovljena ostalim njihovim primanjima i primanjima članova njihovih porodica. Tada je trebalo iz prava isključiti 45.000 ljudi. Vlada alijanse, kakva god ona bila, imala je snage da kaže SB da ne pristaje na takve uslove, nakon čega se SB povukla. Uporedo smo stvarali jedinstvenu bazu podataka, jer se u to vrijeme nije znalo ko prima novac. Nastojali smo obezbijediti podatke o transparentnom i namjenskom trošenja novca, pošto je u to vrijeme na snazi bilo paušalno izdvajanje za njih. U SB su vjerovali da ćemo napraviti kvalitetnu reviziju i odustali su od uvjetovanja. Svjetska banka vjerovatno ovoj vladi toliko ne vjeruje, pa ne odustaje ni od čega.
NN: Da li sad imamo jedinstvenu bazu podataka i šta ona odražava?
HADŽOVIĆ: Ministarstvo za pitanja boraca FBiH sad ima bazu podataka korisnika boračko-invalidske zaštite. Ali ta baza mora biti ukrštena s podacima Zavoda za PIO/MIO FBiH kako bi bilo poznato ko prima naknadu po dva osnova. Zatim treba ići po vertikali, odnosno do baza općina i kantona kako bi bilo ustanovljeno da li ljudi primaju naknade i od ovih nivoa vlasti. Ovakva baza mora biti napravljena i tada će sve biti jasno. Neće više biti onih koji primaju naknadu po dva ili više osnova.
NN: Jesu li protesti boraca ispravan način borbe za njihova prava?
HADŽOVIĆ: Protesti su zadnja varijanta, ali i to je demokratski način borbe. Do sada su pokazivali dobru volju tražeći prijeme, razgovore od predsatvnika izvršne pa i zakonodavne vlasti do političkih stranaka. Očito da nisu shvaćeni. Oni, koliko sam mogla shvatiti, prihvataju zakon po kom će biti napravljena skala na osnovu koje će biti kresana primanja svim budžetskim korisnicima. Na takav način spremni su da se uključe u sveopštu društvenu podršku stabilizaciji postojećeg stanja i snose teret.
NN: Pripadnici boračkih populacija odlučili su se na akciju prikupljanja izjava od poslanika da neće glasati za izmjene zakona koji regulišu njihova prava. Opravdavate li ovaj njihov potez?
HADŽOVIĆ: Tačno je da su borci prevareni nakon što im je vladajuća koalicija tokom izbora 2006. godine obećala ovo što im sad i oduzima. Ljudi traže da se poslanici prema njima odnose kao prema biračima, neovisno što su oni borci, jer je pretpostavka da se ne zna ko je za koga glasao. Neko je od njih možda i mene birao. Gledaju nas kao predstavnike građana. Ova situacija poprima izglede koje niko ne želi ni u FBiH ni u BiH. Vlada je došla u poziciju, zbog vlastite neodgovornosti i neosjetljivosti, da praktično žrtvuje boračke populacije u zalog za ove, kako kažu, spasitelje - dolare iz MMF-a i Svjetske banke.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.