SARAJEVO, BANJALUKA - Nakon više od godinu dana rada, Privremena zajednička komisija oba doma parlamenta BiH konačno je predložila zakon o parlamentarnom nadzoru kojim se, između ostalog, predviđa da rukovodilac neke institucije bude novčano kažnjen ukoliko ne odgovori na pitanje iz parlamenta ili sprečava i ometa nadzor.
Te kazne, prema zakonu, zavisno od prekršaja kreću se od 60 pa do 4.000 KM za odgovorno lice, dok institucija ukoliko se ogluši o zahtjeve tijela koja sprovode nadzor ili ne dostavi tražene informacije može da bude kažnjena i sa 40.000 KM.
"Dugo smo radili na zakonu i tri puta je produžavan rad radne grupe. Očekujem da bude usvojen i da uozbilji izvršnu vlast. Ovaj zakon možda je i jedini način da se kroz transparentnost isprovocira odgovornost", rekla je Ljiljana Zovko, član Privremene zajedničke komisije oba doma parlamenta BiH, koja je radila na ovom zakonu.
U zakonu se, između ostalog, navodi da parlamentarni nadzor mogu sprovoditi oba doma parlamenta BiH, zatim stalna radna tijela parlamenta te ad hok formirana radna tijela koja isto tako, recimo u slučaju da neko od rukovodilaca i institucija ne sprovodi preporuke revizora, mogu i dužna su predložiti smanjenje budžeta te institucije.
"Svako lice iz nadzirane institucije ima obavezu da sarađuje sa tijelom koje provodi parlamentarni nadzor. Posjete tijela koje sprovodi nadzor mogu biti najavljene ili nenajavljene, a odgovorno lice koje sprovodi nadzor dužno je da omogući pristup svim prostorijama u nadziranoj instituciji", predviđa se, između ostalog, ovim zakonom u kojem se navodi i to da je tijelo koje sprovodi nadzor ovlašteno da ostvari uvid u sve informacije.
Takođe, tijelo koje sprovodi parlamentarni nadzor može zatražiti podnošenje posebnog izvještaja od bilo kojeg izabranog i imenovanog zvaničnika, službenika ili institucije o pitanjima važnim za parlamentarni nadzor.
"Većina onoga što je u zakonu već postoji kroz neke druge zakone ili poslovnike. Tokom rasprave očekujemo da bude određenih amandmana da se popravi taj zakon koji ne postoji u regionu kao takav", rekla je Zovko.
Ukoliko zakon bude usvojen, najmanje jednom godišnje Zajednički kolegijum organizovaće zajedničku sjednicu oba doma o temi "Delegati i poslanici pitaju - Savjet ministara BiH odgovara". Zakon je definisao da ova sjednica bude zakazana najmanje 30 dana ranije i da može maksimalno trajati četiri sata, a biće osigurani i uslovi za direktan televizijski prenos.
"Vrijednost usvajanja zakona o parlamentarnom nadzoru je u tome što nameće obavezu nadziranoj instituciji i odgovornim i ovlaštenim licima da sarađuju sa Parlamentarnom skupštinom BiH", navodi se u obrazloženju zakona o parlamentarnom nadzoru.
Šta predviđa zakon
- Parlamentarni nadzor mogu sprovoditi oba doma parlamenta BiH,
- Stalna radna tijela parlamenta, te ad hok formirana radna tijela koja isto tako, recimo u slučaju da neko od rukovodilaca i institucija ne sprovodi preporuke revizora, mogu i dužna su predložiti smanjenje budžeta te institucije,
- Svako lice iz nadzirane institucije ima obavezu da sarađuje sa tijelom koje sprovodi parlamentarni nadzor,
- Posjete tijela koje sprovodi nadzor mogu biti najavljene ili nenajavljene,
- Odgovorno lice koje sprovodi nadzor dužno je da omogući pristup svim prostorijama u nadziranoj instituciji,
- Tijelo koje sprovodi nadzor ovlašteno da ostvari uvid u sve informacije,
- Tijelo koje sprovodi parlamentarni nadzor može zatražiti podnošenje posebnog izvještaja od bilo kojeg izabranog i imenovanog zvaničnika, službenika ili institucije.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.