SARAJEVO - Na stotine članova 58 raznih državnih komisija i tijela na godišnjem nivou "pojede" oko dva miliona maraka iz budžeta, iako mnoge od njih nisu ostvarile očekivane rezultate rada, dok su pojedinci bili plaćani, a da nisu ni prisustvovali sjednicama.
Ovakav zaključak, naime, proizilazi iz posljednjeg izvještaja Ureda za reviziju institucija BiH o učinku rada državnih komisija i tijela, nakon kojeg postaju relevatniji i raniji medijski izvještaji o tome da pojedinci mjesečno zarade i astronomskih 7.000 KM od naknada u komisijama i redovnih plaća.
Milenko Šego, direktor Ureda za reviziju institucija BiH, ističe da je sveprisutna tendencija to što se naknade u komisijama određuju unaprijed te se ne dovode u vezu s rezultatima rada?!
"To je apsurd, ovo omogućava pojedincima da redovno primaju naknade, bez obzira na rezultate rada. Također, ne postoje ograničenja u koliko komisija pojedinac može da radi", ističe Šego.
Glavni državni revizor primjećuje i da naknade budu isplaćivane i za neprisustvovanje sjednicama. Drugim riječima, bilo koji član komisije, bio on državni službenik, ministar, parlamentarac, ili direktor neke agencije, može biti siguran u svoju mjesečnu naknadu, od kojih su neke i do nekoliko hiljada maraka, čak i ako ne prisustvuje sjednicama.
"U slučaju da bude ukinuto plaćanje izostanaka sa sjednica komisija, bile bi moguće uštede do 300.000 KM", zaključuje Šego.
Koliko je "izazovno" članstvo u državnim komisijama i raznim tijelima proizilazi i iz činjenice da se sve ove komisije, kako navode revizori, sastaju i u toku radnog vremena, što je praksa moguća vjerovatno samo u institucijama BiH.
"Način isplate i visina naknade određuje se za svaku komisiju pojedinačnom odlukom Vijeća ministara i to na prijedlog osnivača. Nekim komisijama naknade budu isplaćivane jednokratno, nekim mjesečno ili po razmatranom predmetu, dok se nekim isplaćuje nakon usvajanja izvještaja o radu", navodi Ured za reviziju u svom izvještaju.
Naknade u komisijama unaprijed određene
I dok se mjesečne naknade kreću od oko 300 KM (koliko iznose one najmanje) pa do nekoliko hiljada KM, u oči bode podatak da članovi komisija koje razmatraju određene predmete dobijaju oko 50 KM po jednom predmetu, što je duplo više od najveće nadnice radnika u BiH u koju je uračunato osam sati teškog fizičkog rada.
"Visina naknade se određuje za članove komisije, a ne za zadatke koje komisija treba da realizuje", zaključuju revizori.
Upozoravaju i na čudnu praksu određivanja sastava komisija, koje u mnogim slučajevima predlaže sam rukovodilac institucije.
"Utvrđeno je da postoje slučajevi da rukovodioci sami sebe predlažu u komisije, a da im Vijeće ministara to potvrđuje. Nije utvrđeno da postoje kriteriji za određivanje broja članova komisija, tako da postoje situacije da neke komisije imaju tri, a neke više od 20 članova", primjećuju u Uredu za reviziju.
U svom opsežnom izvještaju Ured za reviziju je za Vijeće ministara BiH sačinio i čitav niz preporuka za poboljšanje funkcionalnosti i efikasnosti rada basnoslovno plaćenih komisija. Međutim, s obzirom na višegodišnju praksu i komotnu poziciju koju dozvoljava "rad" u komisijama, teško je očekivati da će se u predstojećem periodu promijeniti bilo šta u odnosu kojim jednu prosječnu naknadu u komisiji možemo mjeriti prosjećnom platom u BiH.
Neke od najbolje plaćenih komisija
58 komisija u radu ili koje su radile
2.080 KM najmanja naknada u UO UIO BiH
3.200 KM najveća naknada u UO UIO BiH
475 do 1.600 KM naknade u komisijama parlamenta BiH
500 do 1.600 KM naknade u komisijama Ministarstva civilnih poslova
200 do 900 KM naknade u komisijama Ministarstva pravde
752 KM naknada u Komisiji Ministarstva finansija
300 do 1.000 KM naknade u komisijama RAK-a
1.000 KM naknada u Komisiji Fiskalnog vijeća BiH
600 do 750 KM naknade u Komisiji Službe za zajedničke poslove
500 KM naknada u Upravnom odboru FIPA
500 do 800 KM naknade u Institutu za nestale osobe BiH
500 do 950 KM naknade u Koordinacionom odboru Ureda za reviziju
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.