BANJALUKA - Sa tačke gledišta MMF-a ostaju podaci o deficitu RS u iznosu od 35 do 40 miliona maraka, a ne 170 miliona kako je napisao glavni revizor RS, rekao je Francisko Parodi, rezidentni predstavnik te misije u BiH.
U intervjuu za "Nezavisne o stanju produženog aranžmana MMF-a, Parodi je precizirao da su finansijski izvještaji za 2016. godinu koje su dostavile vlasti RS njihovoj misiji tačni.
"Mi smo pogledali Izvještaj o izvršenju budžeta i revizorski izvještaj i zaključili da se izvještaji Ministarstva finansija poklapaju s našima. To znači da su izvještaji vlasti RS za nas i dalje validni", pojasnio je Parodi.
NN: Priča s akcizama postaje pomalo dosadna zato što se stalno i iznova pojavljuje. Zašto to sve toliko traje i kada će to biti riješeno?
PARODI: Mi mislimo da je povećanje akciza potrebno radi finansiranja izgradnje autoputeva i cesta u sljedećoj godini. Zašto toliko traje, to je do politike. Imali smo nekoliko pokušaja da se zakon izmijeni na nivou državnog parlamenta. Vlasti u BiH su odlučne da tu mjeru usvoje u narednih nekoliko dana. A onda ćemo vidjeti kako ćemo dalje.
NN: Ponekad se čini da MMF više želi usvajanje akciza od državnih parlamentaraca i domaćih institucija?
PARODI: Domaće institucije su se dogovorile oko mjera i odlučne su da ih implementiraju zato što imaju namjeru da finansiraju neke od najvećih infrastrukturnih projekata u zemlji, koji iznose preko milijarde evra. To će otvoriti nova radna mjesta u BiH, a ne u Vašingtonu.
NN: Kao neutralan akter u BiH, kako objašnjavate argumente opozicije da povećanje akciza nije dobro za BiH?
PARODI: Ne mogu komentarisati politička dešavanja, ali nama se čini da je od kritične važnosti za ovu zemlju da novac ulažete u infrastrukturu koja će pospješiti ekonomiju i otvoriti nova radna mjesta. A pored toga, autoputevi će vas povezati s Evropom, učiniti zemlju atraktivnijom za ulagače, sniziti troškove transporta i povećati konkurentnost.
NN: Međutim, akcize nisu jedini uslov za aranžman, zar ne?
PARODI: Osim akciza, prethodne mjere odnose se na amandmane na Zakon o osiguranju depozita u bankama u BiH. Takođe, treba pokrenuti dubinsku analizu "HT Mostara" i "BH Telecoma". Na sve to, da bi Upravni odbor razmotrio pregled ako vlasti ponovo zatraže pregovore, potrebno je usvojiti balansirane budžete za narednu godinu. To je dodatni uslov.
NN: Znači, osim akciza, osiguranja depozita i telekoma, sad imamo još i budžete?
PARODI: Treba ponovo pokrenuti pregovore o fiskalnim politikama.
NN: A imamo i pitanje povećanja plata za policajce i za vojsku...
PARODI: Kada smo pregovarali program, vlasti su se saglasile da neće povećavati plate u javnom sektoru. Ovo sada je korak u suprotnom pravcu. Zato ćemo morati analizirati kakav će to efekat imati na fiskalnu stranu i kako oni to misle isfinansirati. S obzirom na to da država ima fiksne prihode, treba vidjeti gdje misle rezati troškove na drugim stavkama.
NN: Znači, čak i da usvoje akcize, novac neće odmah doći?
PARODI: Novca nema dok se ne ispune svi uslovi i dok ponovo ne dođe Misija i obavi uvid. Trogodišnji program je i dalje tu, ali moraćemo ponovo pregovarati pregled koji smo dogovorili prošlog novembra.
NN: Kada će MMF izgubiti strpljenje i reći "mi odlazimo"?
PARODI: Nema ovdje rokova ni crvenih linija. U novembru će doći Misija da procijeni stanje ekonomije i trendove u naredne tri godine. Ako bude napretka, razmotrićemo nove pregovore, ali još je rano za to.
NN: Krajnje pojednostavljeno, naše vlasti žele trošiti malo više od onog što zarade, a vi ih pokušavate držati u nekim okvirima?
PARODI: Na fiskalnoj strani željeli bismo da vidimo budžete koji su ne samo kredibilni, u smislu da je novac za troškove tu, već takođe da taj novac bude usmjeren na prave stvari, koje su održive.
NN: Kakvo je stanje finansija RS? Dosta je bilo priče o deficitu u budžetu RS i o tome da je veći od onog koji je prijavljen...
PARODI: Za nas je integritet informacija koje dobijamo od krucijalne važnosti zato što se naš program i kreditni uslovi oslanjaju na te podatke. Vlasti RS, kao i sve ostale vlasti, nam svaka tri mjeseca šalju podatke u precizno definisanom formatu koji je u skladu sa međunarodnim računovodstvenim standardima. Od vlasti RS, isto kao i od svih ostalih, očekujemo da su podaci koje nam šalju tačni i pouzdani. Nakon temeljnog i detaljnog pregleda stanja, utvrdili smo da su izvještaji vlasti RS za 2016. godinu koje su nam dostavili tačni. Kada se uporede sa izvještajem g. (Duško) Šnjegote, ulazni podaci su potpuno isti. To znači da sa naše tačke gledišta, ostaju podaci o deficitu RS u iznosu od 35 do 40 miliona.
NN: Da li to znači da je revizor Šnjegota u krivu, a da je Ministarstvo finansija RS u pravu?
PARODI: Gledano s perspektive MMF-a, fiskalni izvještaji koje su nam dostavile vlasti RS su tačni. Mi smo izvršili analizu njihovih izvještaja, izvršili smo analizu revizorskog izvještaja, i došli smo do zaključka da su izvještaji o izvršenju budžeta vlasti RS u širem smislu ostali nepromijenjeni. Razlike koje smo mi našli u odnosu na izvještaj vlasti RS su gotovo na nivou statističke greške. Drugim riječima, izvještaji vlasti RS su pouzdani.
NN: Pojednostavljeno rečeno, deficit RS nije 170 miliona, već 40 i nešto?
PARODI: Važno je da shvatite da su revizorski izvještaji u skladu sa vašim zakonskim propisima, a cifra od 170 miliona ne može biti direktno upoređena sa brojevima MMF-a zato što se stavke knjiže u skladu sa različitim metodologijama. Međutim, to nije suština. Suština je da se stanje u budžetu RS ne mijenja i ono što smo dobili od vlasti RS se poklapa sa našom analizom koju smo izvršili i mi.
NN: Znači, imali smo dvije vrste podataka. Jednu vrstu podataka predstavio je ministar finansija Zoran Tegeltija, a drugu g. Šnjegota. Kada se primijene standardi MMF-a, ispada da su tačni podaci ministra Tegeltije?
PARODI: Mi smo pogledali Izvještaj o izvršenju budžeta i revizorski izvještaj, i zaključili da se izvještaji Ministarstva finansija poklapaju s našima. To znači da su izvještaji vlasti RS za nas idalje validni. Ono oko čega se osporavaju g. Tegeltija i g. Šnjegota je računovodstvena metoda. Radi se o interpretaciji lokalnog zakona o tome kako se pojedine troškovne stavke knjiže. Mi nećemo ulaziti u detalje koji se odnose na lokalno zakonodavstvo.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.