SARAJEVO, VAŠINGTON - Ako ostane odluka da zakon o akcizama BiH ide u redovnu parlamentarnu proceduru, to će značiti da je najraniji realno mogući termin za nastavak aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) septembar, saznaju "Nezavisne" od dobro informisanog izvora.
Saznajemo, takođe, da su se svi politički akteri, osim Saveza za promjene, predstavnicima međunarodne zajednice uključenim u sprovođenje Reformske agende obavezali da će usvojiti pomenuti zakon, a dio poslanika u SDA da će biti uzdržani, što se na kraju nije obistinilo.
Pojašnjeno nam je da bi zbog nastalog zastoja sa vlastima trebalo ponovo otvoriti pregovore o pismu namjere, kao i da ako zakon ne bude usvojen do zasjedanja Izvršnog odbora polovinom aprila u Vašingtonu neće biti moguće izvršiti pregled prije isplate naredne tranše u skladu sa Produženim aranžmanom.
Takođe, kako nam je rečeno, pažnja javnosti je bila usmjerena na pitanje zakona o akcizama, ali podjednak problem je i dubinska analiza dva telekoma u FBiH, kojom bi se pripremio put za njihovu privatizaciju.
"SDA je na kraju ipak pristala da se uradi dubinska analiza za BH Telecom, ali HDZ nikako nije htio pristati da se isto uradi sa HT Eronetom", rečeno nam je.
Takođe, izvor nam je pojasnio da je SNSD jako želio da dođe do aranžmana, kako bi olakšali stanje u javnim finansijama RS.
"Iako nisu tačne analize da je RS pred bankrotom jer postoji barem još godinu do godinu i po vremena za prodaju trezorskih zapisa kojima mogu krpiti manjke, ipak procjenjujemo da će naredni period u tom entitetu biti izazovan sa stanovišta javnih finansija", naveo je on.
Ono što međunarodnu zajednicu, ipak, mnogo više brine od potencijalnog raskida aranžmana sa MMF-om je činjenica da su dva parlamenta potpuno nefunkcionalna, a da i parlament u RS nemogućnošću da izglasa novog direktora Agencije za bankarstvo RS, što je takođe uslov za MMF, počinje da pokazuje znakove krize. Ipak, kako smo saznali, MMF nije pretjerano tužan zbog činjenice da Dragan Serdar ostaje vršilac dužnosti direktora Agencije, s kojim su, kako nam je rekao izvor, do sada dobro sarađivali.
Nakon što je Predstavnički dom odbacio inicijativu da zakon bude usvajan po hitnom postupku, drugi dom bh. parlamenta će se danas, po hitnom postupku, izjasniti o pomenutom zakonu.
Bariša Čolak, predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, i Halid Genjac, predsjednik Kluba delegata bošnjačkog naroda u ovom domu, najavili su da će na dnevnom redu biti četiri zakonska prijedloga čije je usvajanje uslov za nastavak kreditnog aranžmana sa MMF-om.
Genjac je rekao da je Savjet ministara BiH dostavio i Predstavničkom domu i Domu naroda zahtjev da ovaj paket zakona bude razmatran po hitnom postupku i da su i jedan i drugi dom dužni da takav zahtjev, prema poslovniku, stave na dnevni red prve naredne sjednice. Dodao je da, ukoliko Dom naroda usvoji ove zakone u hitnoj proceduri, moraće biti formirana komisija od predstavnika oba doma koja bi usaglašavala konačan tekst zakona, s obzirom na to da je Predstavnički dom zakon uputio u redovnu proceduru. Komentarišući situaciju u vezi s usvajanjem ovih zakona, Genjac je rekao da je činjenica da tu ima populističkog pristupa i motivacije da se ostvare određeni dnevnopolitički poeni, pojedinačni ili grupni, zanemarujući interese svih građana.
Čolak smatra da je šteta što zakone nije usvojio Predstavnički dom, jer je riječ o reformskim zakonima.
"Mi više ne možemo verbalno podržavati reforme, a kada dođe vrijeme da zaista i preduzmemo nešto na tom reformskom putu - zakažemo. To se na sjednici Predstavničkog doma i dogodilo", naglasio je Čolak.
Komentarišući činjenicu da u Predstavničkom domu stranačke pozicije nisu podržale hitnu proceduru, Čolak je rekao da su vjerovatno svi iznosili svoje razloge za to, ali da BiH "nikada neće na zelenu granu ako se odjednom bude tražilo sve".
Sredoje Nović, srpski delegat u Domu naroda, neusvajanje zakona je ocijenio kao klasične političke spekulacije.
"Krajnje je nekorektno sjediti u vlasti i insistirati na reformskim procesima, a poslije zaobilaziti pravo stanje stvari i pokazivati da se ne želi put u Evropu, odnosno reformski procesi u BiH", istakao je Nović.
Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, rekao je da će neusvajanje seta zakona o akcizama imati negativne implikacije.
"To je više pitanje za entitete s obzirom na to da bi oni koristili novac. Ukoliko ne bude aranžmana sa MMF-om, tražiće se druga rješenja", rekao je Šarović.
Aleksandra Pandurević, poslanik SDS-a, je ocijenila da je SNSD glasajući za povećanje akciza i za Prijedlog zakona o osiguranju depozita u bankama u BiH pokazao da kod njih sve ima cijenu - i obraz i nadležnosti RS.
"Pozivamo lidera SNSD-a Milorada Dodika da objasni zašto je podržao prenos nadležnosti nad bankarskim sektorom s RS na nivo BiH. Zar smo dotle došli da je za jednu malu tranšu MMF-a spreman RS ostaviti bez onog što je njena izvorna nadležnost", rekla je ona.
Srpski delegati dolaze na sjednicu
Delegati SNSD-a u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Sredoje Nović i Nebojša Radmanović, te DNS-a Dragutin Rodić prisustvovaće današnjoj sjednici ovog doma, potvrdio je Srni Nović.
"Naši stavovi su bili jasni zbog čega nismo prošli put prisustvovali sjednici. Mi i dalje stojimo pri tome da Savjet ministara BiH ne radi adekvatno i da Parlamentarna skupština BiH u osnovi nema šta da radi", pojasnio je Nović.
Na pitanje da li će se na sjednici Doma naroda naći i zahtjev Savjeta ministara BiH za razmatranje po hitnom postupku četiri zakonska prijedloga čije je usvajanje uslov za nastavak kreditnog aranžmana sa MMF-om, među kojima je i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama u BiH, Nović je odgovorio da će o tome odlučiti Kolegijum Doma.
MMF: Neusvajanje reformskih zakona otežava finansiranje
Neusvajanje amandmana na zakone o akcizama i o osiguranju depozita imaće posljedice zbog otežanog finansiranja prijeko potrebnih infrastrukturnih projekata i modernizacije bankarskog sektora, izjavio je Nedim Ilahi, šef Misije Međunarodnog monetarnog fonda za BiH.
"Oba ova zakona su ključne pretpostavke za program reformi koje podržava Produženi aranžman MMF-a i sada očekujemo značajno kašnjenje u završetku prvog pregleda programa", istakao je on.
Kazao je da su proteklih mjeseci vlasti postigle značajan napredak u jačanju fiskalne discipline, popravljanju poslovnog ambijenta i finansijske stabilnosti, te da je MMF i dalje spreman da pruži pomoć i da će održati dijalog sa vlastima.
Šef Delegacije EU u BiH Lars-Gunar Vigemark izjavio je da se od izabranih predstavnika BiH očekuje da nastave sa naporima da se iznađe put koji će podržati većina u oba doma Parlamentarne skupštine BiH za usvajanje zakona o akcizama i bankarstvu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.