Tek kada je stjerana uza zid, Vlada Federacije priznala je da 27. avgusta osnovala svoju firmu pod nazivom „Intera“ s osnivačkim kapitalom od 5000 maraka i sa sjedištem u Ulici Safeta Zajke u Sarajevu.
Kako dani prolaze, tako na vidjelo izlazi sve više mutnih detalja o Vladinoj odluci.
Kako prenose federalni mediji, grupa zastupnika će na prvom sljedećem zasjedanju Zastupničkog doma Parlamenta Federacije zatražiti da se cijeli slučaj rasvijetli i da federalni premijer javno otkrije pozadinu osnivanja „Intere“.
Takođe prenose, da će i sudovi imati posla. Sve mimo zakona „Intera“, odluka o njenom osnivanju ekspresno je objavljena u Službenom listu, ima zadatak da privlači strane investicije, osniva tehnološke parkove i IT centre, a uz to će upravljati nepokretnom imovinom iz pasivne podbilance koja se nalazi izvan BiH, zatim nepokretnom vojnom imovinom i drugom imovinom koje je Federacija naslijedila na bilo koji način.
Međutim, ključni je problem što je Vlada osnovala svoju firmu potpuno zaobilazeći zakone koji su na snazi, čime je demonstrirala da su njene odluke iznad zakona stavljajući se i iznad Parlamenta Federacije. Konkretno, Parlament FBiH mora se izjasniti i donijeti odluke o upravljanju nepokretnom vojnom imovinom na teritoriju Federacije i bez obzira što se to nije dogodilo, Vlada je registrovala „Interu“ da obavlja taj posao. Vlada je potpuno prekršila i federalni Zakon o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka koji je na snazi i po njemu imovinom iz pasivne podbilance upravlja davno osnovana Direkcija za upravljanje pasivnom podbilancom poduzeća i banaka. Međutim, Direkcija nikada nije počela raditi, jer nije postignuta suglasnost o izboru direktora. Predstavnički dom Parlamenta Federacije dao je saglasnost da se za direktora postavi Senad Rahimić, ali Dom naroda to nije potvrdio. Zbog toga, posao Direkcije obavlja federalna Agencija za privatizaciju, odnosno njen Sektor za pasivnu podbilancu, kojim rukovodi Rahimić, a savjetnik je bivši direktor Agencije za privatizaciju Enes Ganić. Inače, formiranje i uspostavljanje Direkcije za upravljanje imovinom iz pasivne podbilance čiji je zadatak da sarađuje s vladama, ministarstvima i drugim državnim organima, zakonska je obveza, ali ona nikada nije proradila i zbog toga nikome iz vlasti ni dlaka s glave nije nedostajala.
I nakon svega toga, dolazi se do ključnog pitanja – Je li Vlada preko „Intere“ mimo državnog zakona namjerava prisvojiti državnu imovinu?
Iz Vlade je objašnjeno kako će ta firma „upravljati samo imovinom iz pasivne podbilance koja je vlasništvo Federacije“.
Nova zavrzlama nastaje kada se zna da entiteti ne mogu biti vlasnici niti mogu upravljati imovinom na teritoriji druge države. Ustavni sud BiH je 2011. godine donio presudu po kojem je titular državne imovine država BiH i obvezao je Parlament BiH da donese zakon o državnoj imovini. Tek kada bude donesen, Federacija eventualno može raspolagati imovinom iz pasivne podbilance koja se nalazi u drugim državama. Ogromna vrijednost s druge strane, niko precizno ne zna koliko je vrijedna imovina iz pasivne podbilance u Srbiji, Hrvatskoj i drugim državama, a koja nije vraćena u vlasništvo naše zemlje.
Uz to, nema ni institucionalne zaštite i povrata imovine izvornim vlasnicima, ali se o tome ne govori. Prema jednoj ranijoj procjeni federalne Agencije za privatizaciju tržišna vrijednost te imovine mjeri se sa oko milijardu maraka, a knjigovodstvena iznosi blizu 200 miliona maraka. Posebno treba podvući da je BiH drugim državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije vratila svu imovinu koju su potraživale. Međutim, druge države nisu Bosni i Hercegovini vratile njenu imovinu pa je i dalje potražuje preko sudova.
Zbog svega toga, u ozbiljnim stručnim krugovima ima mišljenja da Vlada Federacije preko svoje tvrtke „Intera“ namjerava raznoraznim domaćim i inozemnim mešetarima s preporukom političkih moćnika otvoriti put kako bi raspolagali imovinom iz pasivne podbilance koja se nalazi u drugim državama.
Ovo utoliko više što Vlada nije zatražila od svog poslodavca, Parlamenta Federacije da hitno ukloni blokiranje važećih zakonskih propisa imenovanjem direktora Direkcije za upravljanje pasivnom podbilancom i stvaranjem uvjeta toj instituciji da napokon počne raditi. To nije sve – Vlada nije zatražila od Parlamenta ni osnovu za formiranje „Intere“ tako što bi bio promijenjen Zakon o početnoj bilanci stanja poduzeća i banaka.
Značajno je da je premijer Novalić prije tri mjeseca najavio da će se ukinuti Direkcija za pasivnu podbilancu i Agencija za reviziju privatizacije tako što će se pripojiti Agenciji za privatizaciju, ali je ta operacija nemoguća bez promjene važećih zakona. Formiranje tvrtke „Intera“ za direktora Agencije za privatizaciju Šuhreta Fazlića „miriše na sumnjivo“.
O formiranju te tvrtke Agencija nije obaviještena, a Fazlić je javno postavio pitanje koji je smisao takve odluke: – Možda je netko došao na ideju da u Hrvatskoj ili Srbiji pokrene neki biznis, možda malo uloži, obnovi i proda.
To teoretski izgleda izvodivo, ali u praksi nije moguće. Apsurdno je da Agencija treba privatizirati državni kapital koji se sada ponovo podržavljuje da bi ga kasnije ponovo privatizirali – Fazlićev je stav uz naglasak da ključni problem nije upravljanje imovinom iz pasivne podbilance koja se nalazi u državama nastalim raspadom bivše Jugoslavije koje na sve načine to blokiraju, nego kako je vratiti u vlasništvo i posjed.
(NN/Dnevni list)
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.