BiH nije spremna za organizaciju "Parade ponosa", jer osobe drugačije seksualne orijentacije (LGBT) ne mogu da budu ono što jesu, osjećaju strah i nesigurnost u sredini u kojoj žive, nisu slobodni građani, jer je društvo homofobično, ističu bh. ali i LGBT aktivisti iz regiona.
U Centru za LGBT ravnopravnost u Hrvatskoj savjetuju da bi za organizovanje "Parade ponosa" u BiH morala da postoji politička volja, jer je, u suprotnom, rizik jako veliki. Sa druge strane, da bi ovakav događaj bio održan, kažu borci za prava, za svoje mjesto aktivno mora da se bore najmanje desetak godina, kako bi društvo iz korijena promijenilo uvriježene stavove.
Ipak, u Gej-lezbijskom info centru iz Srbije ističu da je LGBT zajednica mnogo više od pukog šetanja jednom godišnje tokom parade. Glavni problem je, objašnjva Predrag Azdejković iz ovog centra, pitanje slobode i dostojanstva.
"Mnogi se susreću s pitanjem da li će ih porodica i okolina prihvatiti ili se odreći i fizički i psihički ih maltretirati", ističe on.
Kaže da mu se često javljaju osobe iz BiH, naročito iz manjih mjesta, koje, osim što se žale na strah i pritisak, nisu zadovoljne ni LGBT populacijom, koja nije solidarna, jer se LGBT osobe u BiH, ističu, međusobno ne pomažu.
"Jedini savet koji možemo da im damo je da se organizuju i da počnu da se bore za prava, a ne da čekaju da to drugi učine umesto njih", savjetuje Azdejković.
LGBT osobe suočene sa strahom i pritiskom, nisu zadovoljne ni LGBT populacijom koja nije solidarna, jer se međusobno ne pomažu
U Ombudsmanu BiH kažu da, zbog bojazni, LGBT građani BiH najčešće ne izražavaju polnu orijentaciju na javnom mjestu. Takođe, skreću pažnju i na natpise mržnje u medijima.
"Rijetko nam se obraćaju za pomoć vjerovatno zbog straha od osude okoline, tradicionalne netrpeljivosti društva prema ovoj kategoriji građana, kao i uticaja vjerskih organizacija. Tokom 2011. godine primili smo tri žalbe, ove godine imali smo jedan slučaj, dok su dva predmeta otvorena po službenoj dužnosti", kazao je Predrag Raosavljević, šef Odjela za eliminaciju svih oblika diskriminacije pri Ombudsmanu BiH.
U Sarajevskom otvorenom centru, koji se, između ostalog, bavi pravima LGBT osoba, nemaju podatak o broju žitelja BiH koji pripadaju ovoj zajednici.
"Procenti variraju, ali, kako nemamo podatak koliko je heteroseksualnih, tako ne znamo koliko je LGBT osoba ni u svijetu ni u BiH. Nemamo savjetovalište ni psihološku pomoć za ove osobe, ali kroz radionice razgovaramo s njima. Svakodnevno se susreću sa teškim problemima. Ombudsman BiH i policija ponudili su pomoć u slučajevima kada je to potrebno LGBT osobama", kaže Lejla iz ovog centra, zamolivši da joj ne objavljujemo prezime.
LGBT zajednica u BiH ima podršku aktivista iz Hrvatske, pa su već razgovarali o dokumentovanju slučajeva diskriminacije, prvenstveno u Sarajevu, Banjaluci i Zenici.
Za organizovanje "Parade ponosa" u BiH bi morala da postoji politička volja
"Kako nemamo isti pravni okvir, nismo u prilici da pomognemo, ali ih posavjetujemo, jer su ljudska i građanska prava neotuđiva. Treba osigurati da LGBT osobe žive u BiH, a ne da iz nje emigiraju. 'Povorka ponosa' može biti održana ili tako što će se LGBT osobe okupit na javnom skupu, uz političko jamstvo da se ustavno pravo na javno okupljanje dogodi ili tako što će se nenajavljeno okupiti u vidu takozvane flash mob akcije", kazao je Marko Jurčić, koordinator Udruženja "Zagreb Pride".
Bh. sociolozi saglasni su da bi diskriminacija trebalo da bude suzbijena. "'Parada ponosa' je najmanji problem, ali prije svega toga moramo da poštujemo jednakost, slobodu i temeljna ljudska prava pojedinaca. Ipak, pred BiH je dug put kada je u pitanju bilo koja zajednica koju društvo smatra manjinom, pa ni ovakav događaj trenutno nije moguć", komentariše Senada Majkić, sociolog iz Sarajeva.
Rainbow indeks
Loš položaj LGBT osoba u BiH potvrđuje i Rainbow indeks, koji je rezultat ostvarivanja ljudskih pava lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksulanih osoba u svakoj zemlji, a po kojem BiH ima tek pet bodova. To je svrstava u red zemalja koje veoma malo vode računa o njihovom sprovođenju, objašnjavaju aktivisti.
Istočna Evropa se budi
Ne samo u Rusiji, već i u drugim bivšim sovjetskim republikama homoseksualci i lezbijke sve češće izlaze na ulicu da bi protestovali za svoja prava.
U Gruziji i Ukrajini su sredinom maja održane prve gej parade u istoriji ovih zemalja. Ali, ove su akcije zasjenile incidenti. U Ukrajini, u Kijevu, jedna je već planirana povorka zbog prijetnji ekstremne desničarske scene u zadnji čas otkazana. Organizatora "Kijev prajda" napali su suzavcem i pretukli tako da je završio u bolnici. Jedan njemački parlamentarni zastupnik iz stranke Zelenih, koji se u to vrijeme našao u Kijevu, kritikovao je pasivno ponašanje policije pri tom incidentu.
U gruzijskom glavnom gradu Tbilisiju policija je, doduše, intervenisala tokom "Parade ponosa", ali nije uspjela spriječiti tučnjavu. Tamošnji vjerski aktivisti napali su pedesetak sudionika parade.
Slične su se scene dogodile i u glavnom gradu Jermenije Erevanu. Oko 300 mladića napalo je 21. maja učesnike demonstracija za kulturnu raznolikost, dok nije došla policija i zaustavila ih. Napadači su rekli da su htjeli spriječiti "pedersku demonstraciju".
Bez obzira na to radilo se o Ukrajini, Gruziji ili Jermeniji, ankete pokazuju da je veliki dio stanovništva u zemljama istočne Evrope negativno nastrojen prema homoseksualcima i lezbijkama.
"Nemam ništa protiv homoseksualaca, sve dok se ne ističu i ne zahtijevaju veća prava", rekao je jedan jermenski reditelj.
U Sankt Peterburgu, drugom po veličini ruskom gradu, je od marta na snazi sporni zakon kojim je kažnjiva "homoseksualna propaganda". Ko među mladima propagira istopolnu ljubav, mora računati na kaznu u visini od nekoliko hiljada evra. Policija hapsi i za samo postavljanje nekog plakata.
Ruski parlament uskoro bi mogao takav zakon donijeti i za cijelu zemlju. Vladajuća stranka "Jedinstvena Rusija" može računati na podršku većine u narodu. Naime, prema jednoj anketi, tri četvrtine Rusa (74 odsto) homoseksualnost smatra "biološkom pogreškom". Njih 79 odsto se izjasnilo protiv istospolnih brakova.
Evropski parlament je krajem maja izrazio zabrinutost najnovijim razvojem događaja u nekim istočnoevropskim zemljama. Stoga, evropski poslanici zahtijevaju da se provjeri jesu li zakoni koji vrijede, na primjer, u Rusiji, u skladu s evropskom Konvencijom o ljudskim pravima.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.