Gradsko saobraćajno preduzeće u Sarajevu (GRAS) zbog putnika koji ne plaćaju karte godišnje gubi višemilionske iznose.
"Svakog radnog dana naši vozači obave 6.500 vožnji u devet sarajevskih opština. Ako prilikom svake vožnje samo jedan putnik nema kartu, dnevno smo na gubitku 10.400 KM, a godišnje skoro četiri miliona KM", kazao je Adis Šehić, šef kontrole naplate u GRAS-u.
Prema istraživanju ovog preduzeća, oko 20 odsto putnika u sarajevskim tramvajima, trolejbusima, autobusima i kombijima vozi se na crno. U ozbiljnim državama i gradovima Evropske unije procenat onih koji se švercuju u gradskom saobraćaju ne prelazi pet odsto.
"Kada bismo uspjeli naplatu dići na 95 odsto, obezbijedili bismo redovno poslovanje firme. Sami bismo obezbijedili redovnu obnovu voznog parka i tako bi svi profitirali. Građani bi se ugodnije vozili, kanton bi manje izdvajao za GRAS, a mi bismo mogli poslovati bez problema", kazao je Šehić.
Najveći problem zbog ovakve situacije, tvrde u GRAS-u, jeste svijest Sarajlija koji su navikli na neplaćanje karata.
"Potrebno je da svi zajedno utičemo na svijest građana da ta karta nije tu samo izborna opcija. Karta se plaća za uslugu vožnje. Kao što platite za sve ostale usluge, tako treba platiti i za vožnju u prevozu. Međutim, mi smo daleko od tako razvijene svijesti", naveo je Šehić.
S obzirom na to da svijest pojedinih Sarajlija nije dovoljno razvijena, postoje i represivne mjere.
Od psovki do fizičkih obračuna
Stotinak revizora svakodnevno u vozilima GRAS-a provjerava karte građana. Kazna za neplaćanje karte košta 26 KM, naplaćuje se na licu mjesta, ili se ostavi mogućnost isplate u roku od pet dana. Ukoliko putnici na crno i tada ne uplate kaznu, slijedi sudski postupak. U GRAS-u ističu da je u teoriji tako, međutim da je u praksi mnogo teže.
"Revizori nemaju velike ovlasti. Bez policije ne mogu legitimisati putnike, a to onda stvara velike gužve jer vozilo mora stajati dok policija ne dođe. I sudski postupci su izuzetno spori tako da je vrlo teško naplatiti kaznu", kazao je Šehić.
Kanton Sarajevo priprema novi zakon kojim bi se kazne za putnike na crno povećale i kojima bi se efikasnije vršila naplata. U GRAS-u se nadaju da će ove promjene zakona uroditi plodom i da će uskoro naplatu podići za nekoliko procenata.
Posao kontrolora karata u vozilima javnog prevoza vjerovatno je jedan od najtežih poslova, a o tome nam svjedoče oni koji su često na terenu.
Revizori tvrde da su svakodnevno na poslu suočeni sa pogrdama, psovkama, prijetnjama, a nerijetko se desi da budu fizički napadnuti.
"Ja sam kao revizor sve doživio. Napadali su me, prijetili mi, jednom su me čak i nožem napali, a sve zbog toga što tražim kartu na uvid", kazao je Senad Mujagić, bivši kontrolor karata, koji je nakon završenog fakulteta unaprijeđen u zamjenika šefa kontrole naplate u GRAS-u.
Revizori tvrde da se u vozilima GRAS-a najviše švercuju studenti, te da ima i dosta srednjoškolaca bez karata.
"U Sarajevu ima 40.000 studenata i to su za nas ogromni gubici. Sa srednjoškolcima imamo najviše problema. Oni su najdrčniji kada se susretnu sa revizorima. U nekim slučajevima čak i kada imaju kartu neće da je pokažu. Mi zovnemo policiju, autobus stoji i kad policajci dođu ovi pokažu svoje uredne karte", kazao je Mujagić.
Falsifikovanje mjesečnih karata
Zbog kratkih stanica, ali i činjenice da se prilikom vožnje otvaraju sva vrata, najviše ljudi se švercuje u tramvajima. Prilikom kontrole mogli smo se uvjeriti u rad revizora. Bez karte su uhvatili jednog studenta koji je nevoljno, ali bez puno opiranja platio kaznu od 26 KM.
Za razliku od GRAS-a, u "Centrotransu" nemaju problema sa naplatom karata. Sejfudin Čengić, izvršni direktor ovog preduzeća, tvrdi da je naplata karata u njihovim autobusima skoro stoprocentna.
"Naši putnici znaju da moraju platiti za uslugu. Neplaćanje karata je zaista rijedak slučaj. Mislim da je edukativan i prijateljski odnos sa putnicima najbolji način da se poveća naplata", kazao je Čengić.
Kako bi izbjegli plaćanje karte u gradskom prevozu u Banjaluka, putnici se koriste raznim metodama, a najčešći načini švercovanja prilikom prevoza su falsifikovanje mjesečnih karata i ulazak na zadnja vrata autobusa.
Tihomir Ćeran, rukovodilac Službe kontrole gradskog saobraćaja u "Autoprevozu", istakao je da najveći problem predstavljaju putnici gradskog prevoza koji falsifikuju mjesečnu kartu.
"Srećom, nema mnogo putnika koji se namjerno švercuju, a ima i onih koji jednostavno zaborave mjesečnu kartu pa im je neugodno jer nikome nije prijatno da se pravda u punom autobusu. Međutim, najviše problema nam stvaraju oni putnici koji falsifikuju mjesečne karte tako što ih skeniraju na računaru i zaštitu skinu sa stare markice pa je nalijepe na falsifikovanu", rekao je Ćeran.
Najčešće se švercuju i u gradu na Vrbasu srednjoškolci, mada često ima i starijih putnika koji nemaju novca za kartu. Najviše putnika bez karte, kako je naveo Ćeran, susreće na liniji broj 69, odnosno u vožnji na relaciji od Lazareva do Obilićeva.
"Jedna starija gospođa nam je odbila platiti kartu i izašla je iz autobusa, a poslije sam je upratio na drugom stajalištu kako ulazi u autobus drugog prevoznika. Imala je već uvježbanu taktiku i čekala je da vozač bude zauzet drugim putnicima da bi neprimjetno ušla na zadnja vrata", kazao je Ćeran.
Da je nekada prinuđen i da pogleda kroz prste putnicima dokazuje činjenica da je jednom prilikom naišao na dvije djevojke iz inostranstva, koje nisu znale srpski jezik, a vozile su se bez karte.
"Jedino mi je preostalo da im poželim srećan put, jer su napuštale Bosnu i Hercegovinu", dodao je Ćeran.
Slučajeve zloupotrebe prijaviti policiji
Ukoliko se u "Autoprevozovim" autobusima nađe lice koje je ušlo u autobus, a nije platilo kartu, ono se kažnjava plaćanjem karte i novčanom kaznom od 20 KM.
Da je posljednjih godina u Banjaluci ipak znatno manje putnika koji ne plaćaju kartu potvrđuju kod ovog prevoznika, ali i u agenciji "Žak turs".
"Zaista se ne možemo požaliti na to da putnici ne plaćaju karte. Kontrole su redovne i toga je sve manje. Prošle godine se češće dešavalo da su učenici falsifikovali mjesečne karte, skenirajući ih na kompjuteru i stvarno su razlike bile male. Kada smo to uvidjeli, uradili smo određene izmjene i zaštite na kartama, tako da ih je sada teško umnožiti", rekao je Dragan Ritan, direktor agencije "Žak turs".
Ritan je naveo da ni ranije nisu imali veće gubitke prihoda zbog takvih slučajeva.
Ritan smatra da neznatan broj problematičnih putnika u gradu izbjegava da plati kartu, te dodaje da se na sve ostale putnike vozači ne žale.
U Centru javne bezbjednosti Banjaluka navode da do sada nisu imali nijedan prijavljen slučaj falsifikovanja mjesečnih karata, što se tretira kao krivično djelo falsifikovanja dokumenta.
"Ukoliko kontrolor karata ili prevoznik otkrije da se neko služi falsifikovanom mjesečnom kartom, može da dostavi kartu Centru javne bezbjednosti. Ispitujući lice koje je koristilo taj dokument, dalje utvrđujemo na koji način je došao do podataka i mjesečne karte, ko mu je izradio fotografiju, plastificirao kartu i ostalo", navode u Centru javne bezbjednosti, dodajući da zatim izvještaj dostavljaju Osnovnom sudu, koji određuje mjere kazne.
Siromašni nemaju za kartu u vozovima
U vozovima takođe neplaćanje karte nije izuzetak. Boro Kalem, direktor Sekcije za saobraćaj i transportnu djelatnost u Željezničkoj stanici Banjaluka, naveo je da je manji broj onih putnika koji ne plaćaju kartu, te da su to uglavnom socijalni slučajevi koji putuju na kraćim relacijama.
On tvrdi da se dešava da kondukteri jednostavno ne mogu da naplate kartu pojedinim putnicima, koji su kazali da nemaju novca.
"Oni obično putuju na jednostaničnom odstojanju, ali je takvih slučajeva zaista malo. Naravno, ukoliko bi naplativost karata bila stoodstotna, sigurno je da bi i prihodi od prevoza bili znatno veći", smatra Kalem, dodajući da prema planu revizori vozova vrše kontrole karata.
Ukoliko revizori zateknu putnika bez karte, često nisu u mogućnosti da mu naplate kaznu jer, kako je naveo Kalem, ti putnici obično nemaju ni za kartu, a pogotovo ne za kaznu.
Revizor voznih karata Vladimir Joldžić (52) na željeznici je već 25 godina. Revizira karte od 1996. godine i u toku svog rada susretao se sa raznim situacijama.
"Kada odstranim putnika koga zateknem bez vozne karte, onda trpim kritike od ostalih putnika. Ukoliko ga ostavim, a on napravi nekakav problem, ja sam odgovoran. Na našim linijama najodgovorniji su studenti koji imaju popust 50 odsto i to koriste", naveo je Joldžić.
Kondukter Miro Skenderija (47) ovim poslom se bavi više od 20 godina.
"Vozovima se najviše voze poljoprivrednici, radnici, đaci i studenti. To su kategorije stanovnika kojima je danas najteže. Mnogi se kriju po WC-ima, šetaju po vagonima kako bi izbjegli da plate kartu. Sjećam se jednom da je putnik na relaciji Banjaluka - Prijedor pokazao povratnu kartu kojoj je bio istekao rok važenja. Kada sam mu to saopštio, počeo je da viče na mene da izađem iz kupea i bio sam primoran da pozovem policiju", sjeća se Skenderija.
Posao konduktera i revizora otežan je od kada je MUP RS prije nekoliko mjeseci ukinuo stanicu policije koja je čuvala red u vozovima.