Oružane snage BiH spremne su za mirovnu misiju u Afganistanu ako je odobre Predsjendištvo i parlament BiH, kaže Miladin Milojčić, vršilac dužnosti načelnika Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH.
Tvrdi da, iako je misija u Afganistanu rizičnija od one u Iraku, postoji dovoljan broj dobrovoljaca.
Ukoliko Predsjedništvo BiH odobri misiju bh. vojnika u Afganistan, Milojčić naglašava da će se opet ići na dobrovoljno prijavljivanje bh. vojnika jer je to najbolji način.
Naglašava i da nije zadovoljan dosadašnjim budžetskim izdvajanjem za Oružane snage BiH i da je neophodno povećati budžet OS BiH ukoliko država BiH želi ući u NATO.
NN: Da li Oružane snage BiH (OS BiH) vrše pripreme za misiju u Afganistanu?
MILOJČIĆ: Odluku o tome da li će vojnici OS BiH ići u mirovnu misiju u Afganistan treba da donese Predsjedništvo BiH i parlament BiH. Mi možemo da kažemo koje su sposobnosti i koji su to kapaciteti Oružanih snaga BiH koje možemo angažovati za misiju. Imamo kapacitete za deminiranje, za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava i pješadiju za obezbjeđenje baza. Mi već određene korake radimo u tom pravcu. Mi smo bili zainteresovani još pri kraju prošle godine da angažujemo deset oficira koji bi radili u regionalnim komandama država koje učestvuju u mirovnoj misiji u Afganistanu. Dogovor je postignut s Ministarstvom odbrane Njemačke koji bi angažovali osam oficira i Ministarstvom odbrane Danske čija bi komanda u mirovnoj misiji angažovala dva oficira. Međutim, još nemamo validne odluke nadležnih na osnovu kojih bismo ih uputili.
NN: Ukoliko Predsjedništvo BiH odobri slanje pripadnika OS BiH u misiju u Afganistan, da li će se ići na dobrovoljno prijavljivanje?
MILOJČIĆ: Mi nećemo ništa primjenjivati što nam do sada nije dalo rezultat. Princip dobrovoljnosti nam je dao izuzetno visoke rezultate do sada i, ukoliko bude misije, mi ćemo pristupiti tom principu.
NN: Da li je mirovna misija u Afganistanu rizičnija od misije u kojoj su naši vojnici bili u Iraku?
MILOJČIĆ: Angažovanje pripadnika bilo kojih oružanih snaga na bilo kojoj lokaciji je rizično. Afganistan jeste za neki procenat rizičnija operacija od Iraka. To je drugačija destinacija. Međutim, nećemo se dovoditi u situaciju da kažemo da taj i taj formacijski sastav treba da krene u misiju. Smatram da na principu dobrovoljnosti možemo obezbijediti validno učešće pripadnika Oružanih snaga u misiji.
NN: Jeste li zadovoljni planiranim budžetom za OS BiH za 2009. godinu?
MILOJČIĆ: Budžet koji se odobrava za odbranu ni jedne godine nije bio dovoljan u pravcu onoga što smo tražili u nacrtu. Naš zahtjev u nacrtu za 2009. godinu je bio 489.470.000 KM. Ministarstvo finansija i trezora BiH nas je ograničilo na 384.320.000 KM. S obzirom da budžet još nije prošao sve institucije, vidjećemo kakav će rashod biti u tom dijelu.
Velik dio budžeta ide za personalne troškove. Zemlje članice NATO-a na personalne troškove izdvajaju iz odobrenog budžeta do 50 odsto, a mi smo još u situaciji da se naša izdvajanja kreću od 70 do 82 odsto za personal. Ovaj budžet je neka donja granica. U svim godinama do sada budžet je bio ispod nivoa.
Međutim, sve dok se ne završe tranformacije unutar OS BiH ne može se ući u stabilno finansiranje koje bi išlo u pravcu NATO-a. Budžet treba biti veći ako se želi ići prema NATO-u.
NN: Koliko su do sada državu koštale mirovne misije bh. vojnika?
MILOJČIĆ: Angažovanje naše jedne rotacije Jedinice za uništavanje neeksplodiranih ubojitih sredstava (NUS-a) u Iraku u trajanju od šest mjeseci koštalo 1.150.000 KM. Znači, za dvije rotacije na godišnjem nivou je koštalo 2.300.000 KM. Sve ostalo, opremanje i logistiku sufinansirala je Vlada SAD.
Svaki naš pripadnik, pored redovne plate koju ovdje prima njegova porodica, imao je, u zavisnosti od pozicije, od 80 do 120 eura dnevnicu i osiguranje. Svakom pripadniku OS BiH za slučaj pogibije isplatilo bi se porodici 100.000 KM, a u slučaju invaliditeta 200.000 KM. Na svu sreću, sve naše angažovanje za protekle tri i po godine u Iraku prošlo je bez ijednog povređivanja i to je uspjeh.
NN: Kolika je prosječna plata pripadnika OS BiH s obzirom da se stalno tvrdi da vaćina budžeta ide za plate umjesto za osposobljavanje radi ispunjavanja NATO standarda?
MILOJČIĆ: Oko 700 KM je najniža plata vojnika. Prosječna plata je oko 1.000 KM. Ukoliko je vojnik udaljen više od 60 kilometara od kasarne obezbjeđuje mu se 400 KM za odvojeni život i troškovi stanovanja od 150 do 300 KM u zavisnosti od čina. Zakon o platama je definisao da se plata prima isključivo po formacijskom mjestu na kojem je vojnik raspoređen. Prema radu, a ne prema poziciji. Tu imamo oštećenih oko tri hiljade pripadnika koji imaju više činove nego što im odgovara rasporedom, ali to je nešto što se dogodilo tokom reforme.
NN: Da li ste zadovoljni tempom ispunjavanja uslova za članstvo BiH u NATO?
MILOJČIĆ: Mi smo jedna od rijetkih zemalja koja je svoj cilj članstva u NATO definisala i zakonom. U NATO ne ulaze Oružane snage BiH, nego država.
Što se tiče Oružanih snaga, naše opredjeljenje je da ćemo da uradimo sve što se bude zahtijevalo, ali ostale strukture države treba da daju svoj doprinos da bismo otišli korak naprijed. Napravili smo pomake. Sve što se zahtijevalo od OS BiH mi smo uradili. Na NATO samitu u Rigi primljeni smo u program Partnerstva za mir. To je prvi korak prema Alijansi. Na zadnjem samitu NATO-a u Bukureštu dobili smo intenziviran dijalog, a sljedeća, predzadnja stepenica je Akcioni plan za članstvo (MAP plan). Očekujemo da bi se to moglo dobiti u toku naredne godine.
NN: Koliko je zajednička vježba NATO-a "Združeni napor", koja će se tokom 2009. godine održati u Banjaluci, bitna za put prema NATO paktu?
MILOJČIĆ: Ta vježba nije značajna samo za Oružane snage BiH nego za državu BiH. Mi smo dobili privilegiju da se prvi put vježba NATO-a odigrava u zemlji koja nije članica NATO-a. Mi moramo na svim nivoima da radimo da vježba bude uspješna. Prva konferencija vezana za tu vježbu već je održana i dobili smo odlične ocjene. Vježba će se održati u Banjaluci u kasarni "Kozara" u septembru 2009. godine. Sad se izvode radovi na infrastrukturi. Radi se o vježbi gdje će biti izvršena provjera kompatibilnosti sredstava veze svih učesnika. Imamo najavljeno preko 600 učesnika. "Združeni napor" je još jedan segment ocjene našeg napretka u reformi odbrane. Ovo je izraz velikog povjerenja NATO-a u OS BiH.
NN: Koliko je interesovanje mladih u BiH za profesionalnu vojsku?
MILOJČIĆ: Interes je velik. U toku 2008. godine obučili smo prvu generaciju mladih vojnika u centru u Pazariću. Raspisali smo konkurs za 300 pozicija, a javilo nam se 3.527 ljudi. Kad smo pregledali dokumentaciju, u najuži krug nam je ušlo 2.700 ljudi. Slično je bilo i sa drugom generacijom. Izvršili smo izbor za treću generaciju vojnika i njihova obuka će početi krajem januara 2009. godine. Mladi žele da pristupe OS BiH jer znaju da je to stabilan dio sistema, plata je redovna, imaju socijalnu i zdravstvenu zaštitu i što je najvažnije nakon obuke čeka ih posao. Prvi ugovor se potpisuje na tri godine.
NN: Koliko je predviđeno da Oružane snage BiH imaju profesionalnih vojnika i kad se očekuje ispunjenje tog plana?
MILOJČIĆ: Prema odluci Predsjedništva BiH iz 2006. godine predviđeno je 5.000 profesionalnih vojnika, 3.000 podoficira i 2.000 oficira. Imamo popunjeno 90 odsto kapaciteta. Imamo problem jer imamo velik procenat kategorije vojnika koji su prekoračili starosnu granicu preko 35 godina. Međutim, mi smo morali da potpišemo ugovor s tim ljudima jer u jednoj fazi ove reforme ostali bismo bez vojnika. Intenzivno obnavljanje vojske možemo očekivati u 2010. godini jer tada ističu ugovori starijih vojnika.
NN: Koliko ima zastarjelog naoružanja i kako se rješava taj problem?
MILOJČIĆ: Od naoružanja kojeg imamo preuzećemo ono što je perspektivno i ono što nam je potrebno. Treba da proglasimo šta su viškovi od pokretne imovine. Taj dio rješavaće se na tri načina: prodaja, donacija i uništavanje. Rješavanje municije koja je tehnički neispravna i sve što može biti prijetnja bezbjednosti je prioritet. U toku 2008. i 2007. godine mi smo uradili delaboraciju (rastavljanje municije i vađenje kapisli) oko 3.000 tona municije, i uništili detonacijama na poligonima oko 690 tona. Predsjedništvo BiH svojom odlukom mora da proglasi šta je višak i na koji način će biti riješeno.