Moja majka je morala birati između mene i sestre koja će nakon osnovne škole nastaviti školovanje, jer nas ne može obje školovati. Odlučile smo da moja seka Sanela ide u školu, a da ja ostanem na osnovnoj. Jedva preživljavamo, struje nemamo u objektu gdje živimo već dvije godine. Ne znam kako izgleda sijalica, priča šesnaestogodišnja Amela Delić, koja sa majkom i sestrom živi u Kaknju.
Fadila Delić, njena majka, kaže da je to najgora situacija koja se može staviti pred roditelja.
"U užasnoj smo situaciji i jedno dijete je moralo ostati kod kuće. Sanela je nastavila školovanje, a moja Amela nije ispunila želju da uči za vaspitačicu. Živimo dan za danom", priča nam sa tugom Fadila Delić.
Objašnjava nam da je stančić u kojem žive opštinski i da su u isti ušle na svoju ruku.
"Kako da mislim o školi kada u kući dvije godine nisam upalila svjetlo. Opština nam nikada nije izdala privremeno rješenje, a bez toga neće da nam priključe struju. Mogu mi pomoći tako što ćemo imati bar struju, ako ih već ne zanima školovanje", kazuje nam Amela Delić.
U opštini Kakanj su nam kazali kako znaju za njihov slučaj i, kako kažu, nešto čine da se to popravi, ali nikakvo konkretno rješenje nisu predočili.
Zatražili smo i komentar iz Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke.
"Zaista nije naše da vodimo evidencije o djeci koja su eventualno zbog siromaštva morala napustiti školovanje. Uglavnom, škole su te koje moraju imati takve evidencije. Mi raznim projektima pomažemo kako osnovcima, tako i srednjoškolcima. Među tim projektima bih izdvojila stipendiranje", kazala nam je Samira Demirović, šef Kabineta federalne ministrice obrazovanja i nauke.
Primjera poput Delićevih puna je BiH...
Poražavajuća statistika
Sabahudin Gegić, samohrani otac osmoro djece iz Sarajeva, kaže da svog sina Nijaza ne bi mogao školovati bez pomoći Srednje mješovite građevinsko-geodetske škole.
"Škola mu je našla stipendiju i to je razlog što se moje dijete dalje školuje. Bez toga bi sigurno ostao na osnovnoj. Sada mi završava kćerka Nihada osmogodišnju i ne znam gdje ću je upisati. Sigurno je da joj neću moći obezbijediti školovanje ako nam neko ne pomogne. Živimo od socijalne pomoći, u tuđem smo. Osnovnu i nekako mogu završiti jer knjige dobiju u školi, ali za srednju je isuviše teško", kaže Gegić.
Istraživanje UNICEF-a za BiH je pokazalo da je najviši procenat djece koja pohađaju srednju školu uzrasta od 15 godina i to 92,6 odsto, a da taj procenat znatno opada u 16. godini, na 89,7, a u 17. godini na čak 67 odsto.
"Uradili smo istraživanja višestrukih pokazatelja u 2006. godini i može se pretpostaviti da je jedan od razloga napuštanja školovanja siromaštvo", kazali su nam u UNICEF-u BiH.
Ova istraživanja su pokazala da postoji značajna razlika u pohađanju srednje škole u gradskim i seoskim sredinama. Tako u gradskoj 88,1 odsto djece ide u srednju školu, a u seoskim 73,9 odsto.
Rezultat ove statistike je, prema istraživanju koje je ove godine radila Komisija za mlade pri Vijeću ministara, podatak da čak 31 odsto mladih u BiH od 15 do 24 godine nema srednjoškolsko obrazovanje, dok je stepen upisa na više škole i fakultete oko 20 odsto.
Prema neslužbenim podacima, skoro 48 odsto žena i 25 odsto muškaraca u seoskim područjima BiH nepismeno je i nema završeno osnovno obrazovanje. U urbanim sredinama bez završene osnovne škole je 7,8 odsto muškaraca i 22,25 odsto žena.
Iako su ove cifre neslužbeni podaci kojima se trenutno u BiH barata, jer se službeni dobijaju u paketu s popisom stanovništva, ovoliki postoci nepismenosti, naročito ženske populacije u ruralnim područjima, na početku 21. vijeka predstavljaju razlog za uzbunu.
I škole pomažu
"Sigurno je da ima djece koja nažalost zbog siromaštva moraju napustiti školovanje, ali nama roditelji takve slučajeve ne prijavljuju. Jedan od razloga je što im mi ne bismo mogli ni pomoći. Oni ovdje po nekim strogim pravilima, koja propisuju kantoni, mogu dobiti dječji doplatak ili neku vrstu jednokratne pomoći, a da bi prikupili papirologiju za takvu pomoć treba im i 50 KM. Pa nemaju ljudi taj novac. Da imaju ne bi tražili socijalnu pomoć", ogorčen je Nedžad Alić, socijalni radnik Centra za socijalni rad Zenica.
Alić vjeruje kako su najupućeniji u problematiku napuštanja školovanja zbog siromaštva upravo škole.
Ekrem Bijeljinac, direktor Tehničke škole u Zenici, kaže da u ovoj školi nije bilo slučajeva da dijete napusti školovanje zato što je siromašno.
"Mi to ne bismo dozvolili. Uvijek ima način da se djetetu pomogne, a da to ne smatra milostinjom. Tako smo imali akciju u kojoj smo obezbijedili za dvoje naših učenika slabijeg imovinskog stanja stipendije", kazuje Bijeljinac. Dodaje da nijedno dijete zbog ponosa ili stida neće kazati kako više ne može u školu zbog teške situacije u porodici:
"Stoga obraćamo pažnju na djecu slabijeg imovinskog stanja, koja su bez jednog ili oba roditelja. Za bolesnu djecu organizujemo akcije prikupljanja novca za liječenje. Okrenuli smo se sami sebi".
U Mješovitoj srednjoj mašinskoj školi u Tuzli prate djecu koja su u težoj situaciji.
"Do sada, na svu sreću, nismo imali slučajeva da je dijete prekinulo školovanje zbog siromaštva, a dolaze nam djeca iz cijelog kantona. Obično su u težoj situaciji djeca bez roditelja, pa njima poklanjamo veću pažnju. Nismo imali djece koja su se deklarisala kao siromašna, a to se od njih ne može ni očekivati jer su u godinama kada ih je stid takvo što reći", kazala nam je Kanita Turkušić, pedagog.
Besplatno obrazovanje bi riješilo problem
Adis Arapović, projekt menadžer Centra civilnih inicijativa (CCI), navodi da je do velikog broja neškolovanih u BiH prvenstveno doveo socijalno-ekonomski aspekt, odnosno nejednaka dostupnost školovanja za sve, a zatim i spolna diskriminacija, kao i nacionalno-vjerska segregacija.
Zbog toga je, kako kaže, CCI u srijedu na adrese institucija poslao 92 koverte tražeći obavezno i besplatno srednjoškolsko obrazovanje.
"Smatramo da bi uvođenjem besplatnog obrazovanja došlo do značajnih pomaka", kaže Arapović.
Danica Krunić, načelnik Odjeljenja za srednje obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, navodi da u školskoj 2007/2008. godini 3,78 odsto učenika po završetku osnovne škole nije nastavilo školovanje u RS. Prema njenim riječima, i proteklih godina procenat osnovaca koji ne nastavljaju dalje obrazovanje se kretao u rasponu od tri do pet odsto.
"Stav Ministarstva prosvjete i kulture RS je da po završetku osnovne škole mladi treba da nastave dalje školovanje i preduzećemo potrebne mjere kako bi srednjoškolskim obrazovanjem bio obuhvaćen i onaj preostali dio mladih koji ne pohađaju srednje škole", navodi Krunićeva.
Prema njenim riječima, u strateškim pravcima razvoja obrazovanja u BiH sa planom implementacije 2008-2015. godine kao jedan od srednjoročnih ciljeva navedeno je povećanje upisa u srednje obrazovanje na 85 odsto, dok je dugoročni cilj povećanje upisa na 90 odsto.
Prema njenim riječima, Ministarstvo prosvjete i kulture je razmatralo pitanje uvođenja besplatnog školovanja za srednjoškolce, ali s obzirom na to da je riječ o vrlo ozbiljnom poduhvatu za koji je potrebno izdvojiti dodatna sredstva, stručnjaci Ministarstva će napraviti jednu sveobuhvatnu analizu i procjenu o realizaciji ove mogućnosti.
Mnogi nemaju ni osnovno obrazovanje
Violeta Rožić, diplomirani psiholog, koja radi na poslovima psihološke podrške u banjalučkom Centru za socijalni rad, kaže da ovaj centar svojim korisnicima, koji spadaju u socijalno ugrožene osobe, pokušavaju pomoći kroz razne programe.
"Dešavale su se situacije da dijete napusti školu i ne dolazi određeni period. U tom slučaju škola obavještava i nas, nakon čega mi izlazimo na teren i utvrđujemo zbog čega se to dešava, a po potrebi uključujemo i različite druge ustanove. Pravi se neki individualni plan za dijete kako dalje dijete da prevaziđe taj problem i ti slučajevi se uglavnom pozitivno završe", navodi Rožićeva.
Što se tiče pohađanja srednje škole, Rožićeva navodi da znaju da su se dešavale situacije da dijete zbog siromaštva ne završi srednju školu.
"Imali smo problem kada dijete ima volju i želju da pohađa neku srednju školu, u čemu ga i roditelji podržavaju, međutim nemaju redovna mjesečna primanja i skupa im je mjesečna karta za autobus. Mi iz Centra u ovakvom slučaju možemo samo kroz jednokratnu novčanu pomoć donirati određena sredstva, ali to nije dovoljno za cijelu godinu za mjesečnu kartu", navodi Rožićeva.
Veliki je broj i djece koja zbog siromaštva nemaju čak ni osnovno obrazovanje.
Prema podacima Ministarstva prosvjete i kulture RS, 206 osnovaca u školskoj 2006/2007. godini u ovom entitetu nije pohađalo nastavu. Najveći broj učenika koji nisu pohađali nastavu ili su napustili školu evidentiran je u osnovnim školama na području opštine Bijeljina. Školu napuštaju uglavnom djeca romske nacionalnosti. Zbog toga Ministarstvo prosvjete i kulture RS sprovodi projekat vanrednog školovanja mladih uzrasta od 15 do 18 godina, koji nisu obuhvaćeni osnovnim obrazovanjem. Projekat pod nazivom "Osnovno pravo na obrazovanje" finansira norveška organizacija "Spasimo djecu".
"Nastava za ove učenike počela je 29. septembra i trajaće do kraja decembra, kada bi završili jedan razred po skraćenom planu i programu. Oni učenici koji počinju od prvog razreda u ovom periodu bi završili tri razreda. U naredni razred krenuće u drugom polugodištu, a planirano je da polaznici završe osnovnu školu za četiri godine", objašnjava Ranko Savanović, viši stručni saradnik za predškolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS.
Prema njegovim riječima, za vanrednu nastavu prijavljeno je oko 60 polaznika.
Banjalučki Romi žele diplome
Petnaestogodišnja Jelena Osmanović i njen dvije godine stariji brat Ahmo iz banjalučkog naselja Veseli brijeg prije dva mjeseca su prvi put osjetili čari školskog života. Njih dvoje zajedno sa još sedmoro učenika romske nacionalnosti od oktobra prošle godine u banjalučkoj Osnovnoj školi "Branko Radičević" pohađaju nastavu vanrednog školovanja. Iako bi po godinama već odavno trebalo da budu u srednjoj školi, brat i sestra tek sada uče pisati i čitati. Jelena priča da je siromaštvo glavni razlog zašto do sada nisu išli u školu.
"Imam još petoro braće, a samo dva brata se redovno školuju. Roditelji nam ne rade, nemaju nikakvih stalnih primanja, pa nisu u mogućnosti da nas sve iškoluju", priča Jelena. Dodaje da je veoma sretna što joj se pružila prilika da nauči čitati i pisati, te otkriva da joj je želja da završi školu za frizerku.
I sedamnaestogodišnji Jasmin Šestić ne skriva zadovoljstvo što mu se pružila prilika da vanredno završi osnovnu školu. Kaže da je odlučio da istraje i da dobije diplomu.
Ervin Šaćiri jedini je od polaznika koji je završio četiri razreda osnovne škole. Zbog tragedije u porodici ipak nije nastavio dalje školovanje.
"U Prijedoru, gdje sam živio sa porodicom, završio sam prva četiri razreda. Onda mi je prije šest godina umro otac i tada sam prekinuo školovanje. Nisam bio u mogućnosti da nastavim školovanje jer nas je bilo dvanaestoro djece, a majka nije radila", priča ovaj sedamnaestogodišnjak. Na vanredno školovanje je, kaže, krenuo zahvaljujući pomoći svog staratelja iz Dnevnog centra za maloljetnike.
"Sretan sam što mi se pružila mogućnost da nastavim školovanje. Želja mi je i da završim neki zanat, možda školu za vodoinstalatera ili elektrotehničara. Svjestan sam da bez škole nema ništa i želja mi je da kroz život krenem pravim putem", priča ovaj polaznik.
Učiteljica Bosa Tripunović priča da su vanredni školarci do sada mnogo toga naučili.
"Većina njih kada su došli nisu znali čitati ni pisati. Uz zajedničku saradnju smo dosta uspjeli", priča ova učiteljica. Osim u ovoj banjalučkoj osnovnoj školi, nastava za mlade koji nisu obuhvaćeni osnovnim obrazovanjem, prvenstveno romske nacionalnosti, u RS se organizuje još u osnovnim školama "Sveti Sava" u Dubravama kod Gradiške i "Jovan Dučić" u Bijeljini.
Prema riječima Jadranke Božić, direktorice OŠ "Branko Radičević", u ovoj školi nastavu pohađaju lica od 15 do 21 godinu, koji nisu iz nekih razloga pohađali osnovno obrazovanje.
"Mi smo napravili oglas koji je stajao na školi da se prijave sva takva lica. Prijavila su se samo lica romske populacije i oni svaki dan idu u školu. Za ove polaznike škola je obezbijedila udžbenike i školski pribor, dok Ministarstvo prosvjete i kulture RS i norveška organizacija "Spasimo djecu" finansiraju obuku", navodi Božićeva.