Građani BiH koji žele da se obezbijede za sigurniju starost uskoro će kroz privatne penzione fondove imati mogućnost da štede i pored penzije iz Fonda PIO dobijati penzije i iz ovih fondova.
Osnivanje prvih dobrovoljnih penzijskih fondova u RS, koji će predstavljati dodatni vid dugoročne štednje za buduće penzionere, može se očekivati već od polovine iduće godine, kada na snagu stupa zakon o tim fondovima. Osnivanje dobrovoljnih penzijskih fondova u Federaciji BiH je neminovnost ali još se ne zna kada će zakoni o ovim fondovima biti usvojeni.
Perica Jelečević, ministar rada i socijalne politike FBiH, kaže da očekuje usvajanje zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima nakon što Vlada FBiH usvoji Strategiju reforme penzijskog sistema u FBiH.
"Odmah iza Nove godine očekujemo da Vlada FBiH usvoji Strategiju reforme penzijskog sistema u FBiH koja je završena i koja se trenutno nalazi u javnoj raspravi. Nakon usvajanja strategije radiće se na detaljima i tehničkim stvarima u vezi sa dobrovoljnom štednjom. Nakon usvajanja strategije ići će se na usvajanje zakona. Ne znam da li će se to dogoditi naredne godine ali kao ministar ću se zalagati da ti zakoni zažive što prije", ističe Jelečević.
Napominje da ovaj model, kao i Strategija reforme penzionog sistema u FBiH, ne mogu odmah dati efekte kao što to očekuju penzioneri.
"Problem je što penzioneri očekuju sisteme koji će im odmah povećati penzije, a to nije moguće. Svaka strategija podrazumijeva poboljšanje za koje je potrebno vrijeme. Mirovina nije dovoljna za starost i štednja je neophodna. Taj model ne može imati odmah efekte nego nakon dvadesetak godina", objašnjava Jelečević.
Prema riječima Božane Šljivar, predsjednika Radne grupe za reformu penzijskog sistema u RS i direktora Agencije za osiguranje RS, nakon Nacrta zakona o dobrovoljnim penzijskim fondovima, koji je u RS usvojen prije nekoliko mjeseci, njegovo konačno usvajanje očekuje se na jednoj od narednih sjednica Narodne skupštine RS.
Namijenjeni i poljoprivrednicima i domaćicama
Šljivareva kaže da bi ovi fondovi bili namijenjeni postojećim i budućim radnicima, ali i nezaposlenim kategorijama, poput poljoprivrednika i domaćica koji bi kroz ulaganje u te fondove štedili novac za predstojeće penzionerske dane.
"Nova legislativa predviđa da ti fondovi, čiji su osnivači u svijetu uglavnom banke i druge jače finansijske kuće, prikupljeni novac ulažu u niskorizične hartije od vrijednosti, bankarske depozite i nekretnine, te na taj način ostvaruju prinos za svoje članove. Građani će novac iz fondova, kako se planira, moći povući najranije sa 53 godine starosti i pod određenim uslovima štednje, izuzev u slučaju vanrednih troškova liječenja ili trajne nesposobnosti za rad", objašnjava Šljivareva.
Smatra da su privatni penzijski fondovi neophodni zbog sve većeg broja penzionera koji opterećuju Fond PIO RS i pogoršanja odnosa broja penzionera i onih koji rade i uplaćuju doprinose.
"Dugoročne demografske promjene pokazuju da će se, ukoliko ne promijenimo postojeći sistem, pogoršati odnos visine prosječne penzije i prosječne plate uprkos očekivanom ekonomskom rastu i većim izdvajanjima za Fond PIO", navodi Šljivareva.
Ističe da ulaganje u te buduće fondove iz takozvanog trećeg stuba penzione reforme neće biti zakonska obaveza, već slobodna odluka onih koji namjeravaju štedjeti novac za penzionerske dane, uključujući i poslodavce koji bi uplaćivali za svoje radnike.
Prema njenim riječima, svjetska praksa pokazuje da su osnivači dobrovoljnih penzionih fondova uglavnom provjerene finansijske kuće, te da to ulaganje predstavlja dodatni tržišni proizvod, pored štednje u bankama i životnog osiguranja.
Cilj uvođenja dobrovoljnog penzionog osiguranja u RS, ističe Šljivareva, jeste da većem broju građana bude omogućeno da budu korisnici ovog sistema.
"Pokazatelji ukazuju na činjenicu da van sistema penzionog osiguranja postoji znatan broj građana, koji na neki način stiču dohodak, a nemaju penziono osiguranje. Među njima su najviše zemljoradnici i domaćice, a postoje i oni građani koji imaju znatan višak dohodaka, koji bi mogli da se uključe u dugoročnu namjensku štednju u penzione fondove", kaže ona.
Jedan od ciljeva je i da se omogući građanima da primaju penzije iz više izvora, jedan dio da dolazi iz obaveznog penzionog osiguranja, a drugi iz dobrovoljnog.
Treći stub je klasična štednja
Stručnjaci navode da je reforma penzijskog sistema, koja ukratko predstavlja
promjena načina na koji se finansiraju penzije budućih penzionera, jedna od najkompleksnijih reformi koja se u našoj zemlji očekuje u narednom periodu.
Iz oba entiteta navode da je reforma penzionog sistema zamišljena tako da se odvija u pravcu trostubnog sistema.
Iz Ekspertnog tima Vlade FBiH za reformu penzionog sistema objašnjavaju da su prvi stub klasične penzije koje će se bazirati na sada važećem principu međugeneracijske solidarnosti. U drugom stubu je predviđeno da jače firme za svoje zaposlenike osiguraju povoljnije uvjete za odlazak u penziju, dok treći stub predstavlja dobrovoljne fondove.
"Treći stub je dobrovoljan i to je klasična štednja", kazali su u ovom ekspertnom timu.
Zakonom o dobrovoljnim penzijskim fondovima uspostavio bi se treći stub penzijskog sistema, koji podrazumijeva da u penzijske fondove dobrovoljno uplaćuju pojedinci ili poslodavci za svoje zaposlene.
"Prvi stub je obavezno osiguranje koji je sada na snazi, s tim da se unaprijedi i da daje što bolje efekte. Drugi stub će takođe zadržati obavezno osiguranje, ali će u sebi imati i dugoročnu štednju za buduće penzionere. Treći stub se odnosi na dobrovoljne penzione fondove i oni će biti isključivo privatnog karaktera", kaže Zoran Mastilo, direktor Fonda penzijsko-invalidske zaštite RS.
Dakle, navodi i on, građani ovdje štede dobrovoljno, tako što će ulagati novac iz sopstvenog džepa ili će im poslodavac uz obavezno plaćati i dodatno dobrovoljno osiguranje.
"U ovaj dobrovoljni fond mogu da ulažu i oni koji nisu nigdje osigurani. Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima je usvojen u Narodnoj skupštini RS u formi nacrta i uz određene dopune i poboljšanja uskoro bi trebao ugledati svjetlost dana", dodaje Mastilo.
Kako će uticati na životna osiguranja
Upravo će, smatra on, ovaj zakonski projekat eliminisati strane osiguravajuće kuće koje su došle, kako kaže, "da pokupe novac i odnesu ga u svoje zemlje".
Slađan Mijatović, direktor prodaje "Grawe osiguranja BiH", navodi da će postojeća životna osiguranja ostati nepromijenjena i nakon usvajanja zakona o osnivanju dobrovoljnih penzionih fondova.
"Dobrovoljni fond nije isto što i životno osiguranje. Životno osiguranje podrazumijeva da osoba nakon isteka određenog roka odlučuje sama šta će s novcem, da li će ga podići odmah ili će ga uzimati na rate. Nama država ne može nametnuti zakon na ovaj sistem. Privatni dobrotvorni fondovi će se oslanjati na sigurnost države i pojedinac će odlučivati gdje će da štedi. Pitanje je kome će više vjerovati, državi ili osiguravajućim kućama", kaže Mijatović.
Tvrdi da životno osiguranje postaje sve popularnije kod bh. građana.
"Ogroman je pomak u zadnjih desetak godina. Svake godine sve više ljudi se odlučuje na ovakav vid štednje. Životno osiguranje je popularno u tranzicijskim zemljama zbog rada na crno i nesigurnosti penzionog sistema. Minimum uplate za štednju je 250 eura godišnje. Ovaj vid štednje je svima dostupan", naglašava Mijatović.
Samir Lačević, rukovodilac za bankarske poslove pri Udruženju banaka BiH, smatra da će usvajanje zakona o dobrovoljnim fondovima biti pozitivno za banke.
"Nismo uključeni u izradu strategije ali pozdravljamo usvajanje zakona o privatnim dobrovoljnim fondovima jer će bankama otvoriti nove mogućnosti poslovanja. Bankovno osiguranje je prisutno u razvijenim društvima i kod nas je to još u povoju. Bankovno osiguranje podrazumijeva prikupljanje novca i investiranje u projekte koji će donijeti profit", ističe Lačević.
Reformi se prišlo oprezno
A da će jedan od glavnih prioriteta u radu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite RS u narednoj godini biti reforma sistema penzijsko-invalidskog osiguranja, potvrdio je resorni ministar Boško Tomić.
"RS je suočena s problemom da ima 259.000 zaposlenih i 208.000 penzionera i ukoliko se brzo ne izvrši reforma sistema PIO, imaćemo veoma veliki problem", upozorava Tomić ističući da bi dio sredstava, koja je RS dobila prodajom "Telekoma Srpske", trebalo iskoristiti za reformu u ovoj oblasti.
Prema njegovim riječima, resorno ministarstvo je ovoj reformi prišlo oprezno jer je riječ o veoma komplikovanom i složenom poslu, kao i zbog toga što nije željelo da brzopletim promjenama napravi štetu - kako zaposlenim, tako ni onima koji treba da odu u penziju.
"Pri kraju je izrada odgovarajuće strategije i nadam se da ćemo čitavu iduću godinu raditi kako bismo došli do kvalitetnog zakona kojim će se definisati reforma sistema PIO u RS", kaže Tomić.
Naglašava da novi penzijski sistem želi podstaći kulturu štednje mladih koji sada rijetko razmišljaju o trećem životnom dobu, što je praksa u razvijenim državama.
"Svako će prema vlastitim mogućnostima i željama da štedi za penziju. Radni vijek brzo prođe i na vrijeme treba razmišljati o penzionerskim danima, bilo da dolaze za 20, 30 ili više godina", kaže Tomić.
Kada je u pitanju reforma penzionog sistema RS, Božana Šljivar navodi da ne postoji univerzalni model reforme koji odgovara svakoj zemlji.
"Kod izrade strategije smo konsultovali, posmatrali i analizirali iskustva različitih zemalja, prije svega zemalja u tranziciji, kao i onih zemalja iz našeg najbližeg okruženja, s obzirom da imamo zajedničku ekonomsku, socijalnu i društvenu osnovu", kaže Šljivareva.
Skeptični zbog loših iskustava drugih
Iz Udruženja penzionera RS su skeptični kada je u pitanju ulaganje u privatne penzione fondove.
"To je osnovno ljudsko pravo u svim ustavima i nemamo pravo da sporimo nikoga, međutim, loša iskustva nam govore da su u svijetu najviše pljačkana upravo ta sredstva koja su išla preko privatnih fondova. Od Amerike do Evrope nijedan takav fond ni u jednoj zemlji nije imao čak opravdanje zbog čega je formiran. U Mađarskoj je provedena reforma kao što se nudi nama i zbog nemogućnosti da se finansijski održi sistem je pao. Mnoge odgovornosti su povučene, ljudi su sudski odgovarali. Upravo zbog takvih situacija dosta ljudi se plaši da ulaže u privatne fondove", kaže Rade Rakulj, predsjednik Udruženja penzionera RS.
Smatra da se kod nas, kada je u pitanju reforma penzionog sistema, previše oslanja na strance i kopiraju tuđa rješenja, umjesto, kako kaže, da se sagledaju naše specifičnosti.
I Ranka Mišić, predsjednica Saveza sindikata RS, je također skeptična kada su u pitanju ulaganja u nove fondove, ističući da će to biti privilegija samo radnika jakih preduzeća.
A koliko građana će uplaćivati doprinose u dobrovoljne penzijske fondove i koliko preduzeća će na taj način brinuti za svoje zaposlene, sigurno je da zavisi i od svijesti pojedinaca i poslodavaca o potrebi da se u radnom vijeku ostvari ušteda za "stare dane".