BANJALUKA, BROD - Da uz upornost snovi mogu i te kako da se ostvare i da je ovo područje prepuno mladih, talentovanih genija, svjedoči i primjer trinaestogodišnjeg Dejana Lukića iz Broda, čiji je projekat nanosatelita prihvatila američka svemirska agencija NASA, a za kojeg se već uveliko interesuju svjetski poznate kompanije.
"Jednog dana sam pretraživao internet vezano za nanosatelite i tu tehnologiju i naišao sam na sajt Evropske svemirske agencije. Tu je bilo linkovano za NASA konkurs za ovaj projekat, a do prije dvije godine na ovaj konkurs su se mogli prijaviti samo stanovnici Amerike, a sada mogu i Evropljani, pa sam se prijavio", pojasnio je ovaj mladi genije koji se od malih nogu počeo interesovati za nauku.
Kako navodi, nakon toga je napisao program i napravio je 3D modele, nacrte i šeme te ih poslao, da bi mu potom NASA odobrila projekat.
"Oni su platili licence i lansiranje za taj satelit, za koji sam počeo da radim projekat u aprilu ove godine", priča Lukić, koji je već sa pet godina dobio prvi računar i uz igranje video-igrica ga je zainteresovalo i programiranje, nakon čega je došla i astronomija. U izradi ovog projekta mu je, kako kaže, pomogao samo prijatelj iz Dervente i to u uklanjanju grešaka iz ogromnog koda od oko pola miliona linija.
"Tu je nemoguće samostalno ispraviti greške i potreban je mehanizam koji izbacuje grešku", objasnio je on.
Drugari u školi, kaže Lukić, obično ne razumiju važnost njegovog projekta i većinom smatraju da je to neka cigla koja ide u svemir.
Kako dodaje, njegov satelit će biti kapija drugim satelitima u geostacionarnoj orbiti te će pružati signale u većoj frekvenciji nego u tim geostacionarnim satelitima nazad na zemlju.
Istakao je da će to omogućiti brži prenos podataka do 4.000 gigabita u sekundi, a lansiranje satelita će biti najvjerovatnije 25. maja sljedeće godine i to putem rakete "Falkon 9", koja je jedna od najsavremenijih na svijetu.
"Mama se tresla kada je saznala da mi je NASA prihvatila projekat, a djed je saznao tek iz novina. Odlično sam se osjećao kada se sve to desilo i prvo nisam mogao vjerovati da mi je najveća svjetska agencija za aeronautiku prihvatila projekat", rekao je Lukić te dodao da će, ukoliko Hrvati prije nas ne naprave svoj, njegov satelit biti prvi u ovom dijelu Evrope i Balkana. Osim licence, koju će finansirati NASA, njegov satelit, kako dodaje, će koštati oko 30.000 KM.
Dodaje da mu je mejl dva dana bio blokiran, jer su ga kontaktirale brojne svjetske kompanije zainteresovane za saradnju s njim.
Sljedeći satelit, ukoliko ga bude pravio, biće, kaže, za agrokulturu, jer želi da pomogne ljudima koji se bave ovim poslovima.
"Taj satelit bi pratio facilitaciju, vrijeme i zemljište i sve vezano za to, kako bi mogao što više da pomogne ljudima koji uzgajaju svoje kulture", rekao je on.
Dijana Ždrnja, Dejanova majka, kaže da u početku niko nije ozbiljno doživljavao to kada je njen sin rekao da se prijavio na NASA konkurs.
"Kaže on meni: 'Mama, pišem mejl NASA.' Ja njemu kažem: 'Pišeš, pišeš... Ko zna kojoj ti NASA pišeš, to je lažni profil.' I onda kada je prošlo neko vrijeme, dolazi nam američka pošta, dokumenti od NASA da ja potpišem kao staratelj, i tada sam se počela sva tresti", ispričala je Ždrnja ovo iskustvo te kazala kako joj je u tom trenutku Dejan samo kratko odgovorio:
"Pa rekao sam ti."
Njegov interes za nauku i astronomiju, kako kaže, počeo je odmalena te je uz nju gledao naučne emisije i sve više je bio žedan znanja.
"Svi misle da je njegov djed u pozadini ovoga, s obzirom na to da je inženjer elektrotehnike, ali čovjek je za sve saznao iz novina", rekla je Ždrnja i dodala da se, kao učiteljica po profesiji, najviše brine da Dejan ima što više slobodnog vremena i zdravo odrastanje.
"Ne želim da previše programira, ipak je on dijete. Ima 13 godina i njegovo zdravlje je najbitnije. Nekad naveče zna ostati dokasno i onda mu ja kažem da mora ići na spavanje", zaključuje Ždrnja.
Predsjednica i Vlada RS finansiraju projekat
Kabinet predsjednice i Vlada Republike Srpske zajednički će finansirati realizaciju projekta Dejana Lukića, kazala je tokom razgovora s ovim mladim genijem Željka Cvijanović, predsjednica RS, koja je danas za njega organizovala i prijem.
Naglasila je da njegov primjer najbolje svjedoči o tome da se upornošću i predanim radom mogu ostvariti najviši ciljevi te stakla da su obrazovani i talentovani mladi ljudi najznačajniji resurs Srpske. Dodala je da je zadatak institucija da razviju mehanizme pomoću kojih će oni biti prepoznati i adekvatno podržani u svom radu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.