Za pravilan razvoj djece, za ishranu sportista i rekreativaca, za ishranu trudnica, za sve one koji imaju pojačane tjelesne napore ili se oporavljaju od posljedica bolesti, proizvodi od soje preporučuju se zbog svog povoljnog dejstva.
Najnovija istraživanja ne prave razliku između biljnih i životinjskih proteina u pogledu iskoristljivosti u organizmu. Uz to soja je jeftinija, nema holesterola i nijednu od teže svarljivih i štetnih masnih kiselina koje se nalaze u svim životinjskim namirnicama.
Danas možemo reći da soja (lat. Glycine max) pripada funkcionalnoj hrani, što znači da je između namirnice i lijeka. Ubraja se u najstarije kultivisane biljke u svijetu, a u istočnoj Aziji uzgajala se još prije 4.000 godina, a u Evropu je donesena tek u 18. vijeku.
Soja kao biljka
To je jednogodišnja biljka s mahunama u kojima se nalazi dva do pet okruglih zrna, žute, žuto-zelene ili smeđe boje. Zrno sadrži 36 do 40 procenata proteina, 15 do 23 procenta ulja, blizu 34 procenta ugljenih hidrata, tri do šest procenata mineralnih materija i znatan broj vitamina.
Glavna karakteristika sojinog zrna i ono što soju izdvaja od ostalih mahunarki je visok sadržaj punovrijednih proteina. Sojino zrno je namirnica biljnog porijekla koja sadrži sedam aminokiselina bez kojih organizam ne bi mogao da opstane. Od ugljenih hidrata sadrži polisaharid dekstrin koji ima veliku ulogu u ishrani dijabetičara, jer ne dozvoljava da se naglo poveća sadržaj glukoze u krvi. Ona je odličan izvor lecitina i vitamine E. Ovi prirodni antioskidansi sprečavaju oksidaciju LDL holesterola. Soja je bogata i magnezijumom, koji igra važnu ulogu u funkcionisanju kostiju, srca i arterija.
Utjecaj u ishrani
Kada se hrana životinjskog porijekla zamijeni onom koja se pravi od soje, u krvi opada nivo "lošeg" holesterola, a raste nivo "dobrog". Ovaj efekat može da proizvede i količina od samo 25 grama sojinog proteina, pa je jasno zbog čega je američka Uprava za hranu i lijekove 1999. godine dozvolila da na naljepnicama za jela od soje stoji naznaka da su korisna za srce.
Više od 40 naučnih studija potvrdilo je da soja poboljšava funkcionisanje prostate. Ona je bogata izoflavonima, biljnim hormonima koji su snažni antioksidanti. Ispostavilo se, takođe, da sojin protein inhibira one enzime koji stimulišu uvećavanje ćelija prostate. Rak ove žlijezde se rijetko javlja kod azijskih muškaraca i to se uglavnom pripisuje velikom konzumiranju soje.
Statistički podaci iz Azije ukazuju na to da soja može da posluži ženama da poslije menopauze spriječe smanjivanje gustine koštanog tkiva, odnosno umanje svoje šanse da dobiju osteoporozu. Ali i muškarci profitiraju uzimajući hranu od soje, jer ona čuva snagu kostiju i čini ih otpornim na gubitak minerala. Osim toga, ovaj "pasulj" sa Dalekog istoka može da preduprijedi pojavu artritisa.
Iako nema studije u kojoj se decidirano kaže da soja smanjuje rizik da se oboli od raka debelog crijeva, izvjesno je da ona igra značajnu ulogu u očuvanju zdravlja čitavog digestivnog trakta, pa samim tim i ovog crijeva. U soji ima prirodnih deterdženata, tzv. saponina, koji se u crijevu vezuju za holesterol i tako sprečavaju njegovu apsorpciju.
Dijabetičari imaju visok nivo glukoze u krvi zato što njihove ćelije ne prepoznaju insulin, hormon koji tijelu poručuje da apsorbuje ovaj šećer. Međutim, ako jedu bilo šta što se proizvodi od soje, zbog njenog vlaknastog sadržaja nivo glukoze im se smanjuje. Jedan kilogram ove čudesne biljke sadrži proteina koliko i 8 kg mesa, ili 7 l mlijeka ili 50 jaja i svih osam esencijalnih aminokiselina! Osim toga, pravi je rudnik minerala, vitamina i vlakana!
Alergija na soju
Alergija na soju predstavlja odgovor imunog sistema na soju, za koji organizam pogrešno vjeruje da je štetna. Jednom kada imuni sistem "odluči" da je soja štetna, on formira specifična antitijela na nju. Sljedeći put kada alergična osoba pojede neki proizvod od soje, imuni sistem ispušta veliku količinu hemikalija, uključujući i histamin, da bi zaštitio organizam. Ovim hemijskim procesima se aktiviraju simptomi tipični za alergiju, koji utiču na respiratnorni i gastrointestinalni trakt, kožu ili kardiovaskularni sistem. Oko 0,5 odsto ljudi je alergično na soju. Ljudi koji su alergični na soju, često su alergični i na kikiriki, grašak, pšenicu, raž, ječam.
Recepti
Sojino mlijeko
Potrebna jedna šolja sojinog brašna i 4-5 šolja vode. U brašno se postepeno doliva voda, uz stalno miješanje da se ne bi stvorile grudvice. Ostavi se da stoji dva sata, a poslije toga kuva 40 minuta u sudu za kuvanje mlijeka sa duplim dnom. Ako je mlijeko suviše gusto, dolije se još malo vode, prokuva i ostavi da se ohladi. Hladno se procijedi kroz cjediljku obloženu trostrukom gazom ili čistim platnom. Mlijeko se po želji može malo posoliti ili zasladiti medom i njime preliti kukuruzne pahuljice.
Pilav s komadićima soje
Potrebno 50 g sojinih komadića, 300 g pilećeg mesa, 1 glavica crnog luka, 1 šargarepa, 160 g pirinča, peršunov list, so, ulje. Na ulju propržiti crni luk i šargarepu, dodati na kockice isječeno pileće meso pa i njega nakratko propržiti. Dodati hidrirane sojine komadiće, pirinač i začine, naliti dovoljnom količinom vode i kuvati dok pirinač ne omekša.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.
